ŠTA PLANIRAJU? Otkrivena pozadina dolaska šefa NATO-a u Hrvatsku: “U fokusu će biti i jedna balkanska država”

Glavni tajnik NATO Mark Rutte dolazi u ponedjeljak u radni posjet Hrvatskoj, u trenutku pojačanih globalnih i regionalnih sigurnosnih tenzija. Posjeta dolazi dok američki predsjednik Donald Trump prijeti aneksijom danskog autonomnog teritorija Grenlanda, a istovremeno vodi pregovore s ruskim predsjednikom Vladimir Putin o okončanju rata u Ukrajini, piše Jutarnji list.

Rutte, bivši nizozemski premijer koji je funkciju generalnog sekretara NATO-a preuzeo u oktobru 2024. godine, u Zagrebu će se sastati s predsjednikom Zoran Milanović, premijerom Andrej Plenković te predsjednikom Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Ukrajina, Balkan i sigurnosni izazovi

Rutteova posjeta dio je turneje po zemljama članicama NATO-a, a dolazi u trenutku kada je Hrvatska odlučila učestvovati s dodatnih 15 miliona eura u NATO-ovom programu PURL, namijenjenom nabavci američke vojne opreme za Ukrajinu. Time je hrvatski doprinos vojnoj pomoći Ukrajini povećan na 240 miliona eura, dok ukupna pomoć iznosi 350 miliona eura.

Na sastancima će se razgovarati o ratu u Ukrajini, ali i o sigurnosnoj situaciji na zapadnom Balkanu – posebno o rastućem ruskom i kineskom utjecaju u Srbiji, te refleksiji tog utjecaja u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, naročito kroz Republiku Srpsku.

Grenland i „koalicija voljnih“

Hrvatski državni vrh saglasan je da je Grenland danski teritorij i da se bilo kakva američka aneksija ne može prihvatiti, ali se, poput većine evropskih lidera, suzdržava od otvorene kritike Trumpove politike.

Kada je riječ o tzv. „koaliciji voljnih“ – savezu država koje pomažu Ukrajini – u hrvatskom vrhu nema jedinstvenog stava. Milanović ne vidi svrhu u takvom formatu i odlučno se protivi slanju hrvatskih vojnika u Ukrajinu, čak i u postratnoj mirovnoj misiji. Premijer Plenković ima fleksibilniji stav, ali se i on slaže da Hrvatska neće slati vojnike na teren.

Predsjednik Milanović je, kao vrhovni zapovjednik, naredio načelniku Glavnog štaba Tihomir Kundid da Oružane snage RH ne učestvuju u vojnoj dimenziji koalicije, s čim se Plenković ne slaže, smatrajući da se time ograničava puna informiranost i pripremljenost vojske.

BiH i položaj Hrvata

Pitanje Bosne i Hercegovine i položaja Hrvata u toj zemlji ostaje važna tema. Milanović je još 2022. godine upozoravao NATO na štetne posljedice važećeg izbornog zakona u BiH po Hrvate kao konstitutivan narod, te je o tome pisao tadašnjem generalnom sekretaru NATO-a Jens Stoltenberg.

U drugom predsjedničkom mandatu Milanović je suzdržaniji u javnim istupima, ali i dalje jasno naglašava da NATO ne donosi odluke o Grenlandu, već da je to isključivo stvar Danske.

Naoružavanje i vojna ulaganja

Rutte će s hrvatskim zvaničnicima obići Vojarnu „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu, gdje će mu biti predstavljeni avioni Rafale, bespilotne letjelice Bayraktar i helikopteri Black Hawk.

Hrvatska je najavila dodatna ulaganja u odbranu, uključujući nabavku njemačkih tenkova Leopard i francuskih haubica Caesar. U 2025. godini izdvajanja za odbranu iznosila su 1,931 milijardu eura, što je 2,08 posto BDP-a, čime je Hrvatska ispunila NATO obavezu o izdvajanju najmanje dva posto BDP-a za odbranu.