OPROST IZ WASHINGOTNA! Ko je platio američki oprost Dodiku i šta RS daje zauzvrat!?

Pitanje cijene skidanja američkih sankcija s Milorada Dodika, članova njegove porodice i bliskih saradnika sve češće se postavlja u javnosti, ali bez jasnih odgovora o tome ko je platio i kojim sredstvima. U fokusu rasprave nije samo novac, već i mogući politički i ekonomski ustupci koji bi tek mogli doći na naplatu.

U javnosti se sve češće podsjeća na činjenicu da sankcije nisu bile uvedene isključivo zbog političkih stavova ili nacionalnih pitanja, već i zbog ozbiljnih navoda o kriminalu i korupciji. Upravo ti razlozi bili su dio obrazloženja američke administracije prilikom uvođenja sankcija.

Prema tvrdnjama opozicionih političara i ekonomskih analitičara, uklanjanje sankcija nije moglo biti rezultat ličnih sredstava. Poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić tvrdi da se ne radi o novcu zarađenom kroz predsjedničku platu, već o znatno većim iznosima.

– Sigurno nije novcem iz džepa Milorada Dodika koji je zaradio od predsjedničke plate – kaže Bosić, navodeći da je riječ o velikoj količini novca koja je išla preko lobističkih kuća, piše BN.

Sličan stav iznosi i ekonomska analitičarka Svetlana Cenić, koja smatra da su troškove lobiranja snosili građani Republike Srpske.

– Najtragičnije je što pojedinac napravi problem, to košta čitavu naciju, a onda daj još novca da otklonimo taj problem. To svijet vidio nije – poručuje Cenić.

U javnim raspravama se, međutim, ne spominju samo finansijski troškovi, već i politički potezi koji su uslijedili ili bi tek mogli uslijediti. Otvara se pitanje da li su ustupci već započeli kroz donošenje ili povlačenje određenih zakona, kao i kroz promjene u strateškim opredjeljenjima Republike Srpske.

Mladen Bosić podsjeća da takve ponude nisu novost.

– Milorad Dodik je i prije svega ovoga nudio prirodna dobra Amerikancima u zamjenu za podršku – tvrdi Bosić, dodajući da se eventualni pritisci ne vrše na pojedinca, već direktno na Republiku Srpsku.

U tom kontekstu posebno se spominje sastanak Željke Cvijanović s otpravnikom poslova Sjedinjenih Američkih Država u BiH. Prema dostupnim informacijama, teme razgovora bile su južna interkonekcija, energetski projekti, kao i angažman američkih kompanija u energetskom, rudarskom i putnom sektoru.

Takvi razgovori u javnosti se tumače kao signal mogućeg udaljavanja od dosadašnjih partnera, uključujući ruske i kineske kompanije, te okretanja novim strateškim savezima.

Kolika bi mogla biti cijena takvih zaokreta, ostaje nepoznato, posebno u kontekstu ugovora koje je Vlada Republike Srpske ranije potpisivala, a čiji sadržaj nikada nije u potpunosti objavljen. Upravo na to upozorava i Svetlana Cenić, koristeći ironiju da opiše položaj u kojem se RS nalazi.

– Davno sam ja predložila da objavimo rat Njemačkoj, predamo se odmah i završimo priču. Ili možda Americi. To je jedina naša šansa – kaže Cenić, dodajući poslovicu: „Budali i more do koljena“.

Politički analitičar i novinar iz Beograda Zoran Ostojić tvrdi da su ključne informacije o postignutim dogovorima poznate vrlo uskom krugu ljudi.

– O tome najviše znaju dvije gospođe koje su bile u Vašingtonu, a jedna je bila pod sankcijama koje su joj skinute da bi mogla doći od aerodroma do zgrade u kojoj su održani sastanci – navodi Ostojić.

On dodaje da nije upoznat s detaljima dogovora, ali smatra da se radi o procesu koji može imati dalekosežne posljedice.

– Da li to ima veze sa Zakonom o državnoj imovini, sa imenovanjem glavnog pregovarača ili sa članstvom BiH u NATO, vidjećemo vrlo brzo. Biće jako zanimljivo – zaključuje Ostojić.

U javnosti se ponovo naglašava da se sankcije nisu odnosile samo na političku retoriku, već i na ozbiljne optužbe za kriminal i korupciju. Koliko će se ti argumenti ponovo pojaviti i kakve bi posljedice mogli imati eventualni novi politički potezi, ostaje otvoreno pitanje, posebno uz tvrdnju da je mnogo lakše ponovo se naći na američkoj crnoj listi nego s nje biti skinut.