MOGLO BI KOŠTATI CIJELI SVIJET! Iran postavio zahtjev za okončenje rata!

Iran traži suverenitet nad Hormuzom: Naplaćivanje prolaza koje bi koštalo cijeli svijet milijarde godišnje

Kada je iranski dužnosnik ovog tjedna iznio popis zahtjeva za okončanje rata, dodao je stavku koja se ranije nije nalazila na popisu Teherana — priznanje iranskog suvereniteta nad Hormuškim tjesnacem. Taj uski morski prolaz, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, pokazao se kao najmoćnije oružje Islamske Republike. Iran ga sada pokušava pretvoriti u izvor potencijalno milijardi dolara godišnjeg prihoda — ali i u sredstvo trajnog pritiska na globalno gospodarstvo.

Novi zahtjev koji ranije nije bio na stolu

U ranijim pregovorima sa SAD-om Iran je tražio ublažavanje sankcija i priznanje prava na mirnodopski nuklearni program — ali ne i kontrolu nad Hormuškim tjesnacem. Sada signalizira da bi tu polugu mogao formalizirati. Iranski zastupnici razmatraju zakon prema kojem bi države koje koriste tjesnac morale plaćati naknade, dok je savjetnik vrhovnog vođe govorio o “novom režimu za Hormuški tjesnac” nakon rata.

Takav sustav omogućio bi Teheranu uvođenje pomorskih ograničenja protivnika i povezivanje pristupa jednom od najvažnijih svjetskih plovnih putova s vlastitim geopolitičkim sporovima.

“Iran je iznenađen koliko je njegova strategija bila uspješna”

Promet kroz Hormuški tjesnac gotovo je stao zbog iranskih napada, izazvavši potrese na globalnim energetskim tržištima i natjeravši zemlje daleko izvan Perzijskog zaljeva da poduzmu hitne mjere za osiguranje opskrbe gorivom.

“Iran je donekle iznenađen koliko je njegova strategija u Hormuzu bila uspješna — koliko je jeftino i relativno lako držati globalno gospodarstvo u šahu” rekla je Dina Esfandiary, voditeljica za Bliski istok u Bloomberg Economicsu, dodavši da je Iran “otkrio novu polugu i vjerojatno će je ponovno koristiti u budućnosti. A monetizacija je dio tog otkrića.”

Rubio upozorio: “Nezakonito, neprihvatljivo i opasno za svijet”

Washington je itekako svjestan tog rizika. Američki državni tajnik Marco Rubio upozorio je da će jedan od neposrednih izazova nakon rata biti pokušaji Teherana da uvede sustav naplate prolaska kroz Hormuz.

“To nije samo nezakonito, nego i neprihvatljivo i opasno za svijet — i važno je da svijet ima plan kako se tome suprotstaviti” rekao je Rubio nakon sastanka G7 u Francuskoj, gdje su ministri vanjskih poslova naglasili “apsolutnu nužnost” obnove slobode plovidbe.

Je li naplata prolaza uopće legalna?

“Uvođenje tranzitnih naknada krši pravila tranzitnog prolaza” rekao je James Kraska, profesor međunarodnog pomorskog prava na američkom Pomorskom ratnom koledžu, za CNN. Prema njegovim riječima, međunarodno pravo ne daje pravnu osnovu obalnoj državi da naplaćuje prolaz kroz međunarodni tjesnac poput Hormuz.

Hormuški tjesnac je međunarodni plovni put s preklapajućim teritorijalnim vodama Irana i Omana — a budući da je riječ o međunarodnom tjesnacu, vrijedi pravo tranzitnog prolaza za sve države, što omogućuje neometano kretanje brodova i prelete. Ta pravila definirana su Konvencijom UN-a o pravu mora. Iako ni Iran ni SAD nisu potpisnici, mnogi njezini principi smatraju se dijelom običajnog međunarodnog prava — no Iran bi mogao pokušati iskoristiti činjenicu da nije član kako bi ojačao svoje argumente.

Koliko bi Iran zaradio — konkurencija Sueskom kanalu

Unatoč pravnim preprekama, Iran već razmatra kako bi takav sustav mogao izgledati i koliko bi mogao biti isplativ. Kroz Hormuški tjesnac dnevno prolazi oko 20 milijuna barela nafte i naftnih derivata — što odgovara otprilike deset velikih tankera. Uz naknadu od dva milijuna dolara po tankeru, to bi značilo oko 20 milijuna dolara dnevno, odnosno oko 600 milijuna mjesečno samo od nafte. Ako se uključi i LNG, iznos bi mogao prijeći 800 milijuna dolara mjesečno — što je oko 15 do 20 posto iranskih mjesečnih prihoda od izvoza nafte u 2024. godini.

Za usporedbu, Egipat u prosječnoj godini od Sueskog kanala zarađuje između 700 i 800 milijuna dolara mjesečno — iako su prihodi nedavno pali zbog poremećaja u Crvenom moru.

Monetizacija Hormuz također je potaknuta ekonomskim pritiscima. Prema Esfandiary, Iran naplatu prolaza vidi kao način da nadoknadi gubitke uzrokovane sankcijama — relativno jednostavan i jeftin način kompenzacije ograničenog pristupa globalnim tržištima. Iran je jedna od najteže sankcioniranih država na svijetu, odmah iza Rusije.

Brodovi već plaćaju — ali nitko to ne potvrđuje javno

Čini se da Teheran već testira kako bi kontrolirani sustav prolaza funkcionirao u praksi. Podaci o kretanju brodova pokazuju da neki tankeri plove bliže iranskoj obali, a postoje izvješća da su pojedini operateri platili za siguran prolaz. Prema podacima Lloyd’s Lista, više od 20 brodova već je koristilo novi koridor kroz tjesnac — a najmanje dva su navodno platila, jedan oko dva milijuna dolara, prenosi Večernji list.

Iran opetovano tvrdi da je tjesnac otvoren — ali ne bezuvjetno. Dužnosnici navode da “neprijateljski neutralni” brodovi mogu prolaziti uz koordinaciju s iranskim vlastima, što je Ministarstvo vanjskih poslova prenijelo i Vijeću sigurnosti UN-a.

Novi vrhovni vođa: “Prednost blokade mora se nastaviti koristiti”

Mojtaba Hamenei u svom prvom navodnom obraćanju kao novi vrhovni vođa Irana izjavio je da se prednost blokade Hormuškog tjesnaca “mora nastaviti koristiti” — jasna poruka da Iran ne namjerava odustati od ove poluge ni nakon završetka rata.

Malo je historijskih presedana za naplatu prolaza kroz međunarodni tjesnac. U 19. stoljeću Danska je naplaćivala prolaz kroz danske tjesnace, ali je 1857. pod pritiskom drugih država pristala ukinuti te naknade Kopenhaškom konvencijom.