PLENKOVIĆ NA UDARU! Procurilo izvješće koje Hrvatsku stavlja među ZEMLJE…

Novo međunarodno izvješće ponovno je otvorilo osjetljivo pitanje stanja demokracije u Hrvatskoj, a tema je dodatno dobila na težini nakon što se u analizama uglednih europskih i svjetskih organizacija Hrvatska našla među državama u kojima su vidljivi procesi demokratskog slabljenja.

U fokusu se našao godišnji nalaz švedskog Instituta za varijete demokracije, poznatog kao V-Dem, koji Hrvatsku svrstava među novije članice Europske unije u kojima se bilježe trendovi autokratizacije. Uz Hrvatsku, u tom se kontekstu spominju i Italija, Slovenija te Slovačka.

Istodobno je objavljen i osvrt organizacije Civil Liberties Union for Europe, a kako prenosi Deutsche Welle, i ondje se Hrvatska navodi u izrazito kritičnom tonu. Dok vlast takve ocjene odbacuje ili ih pripisuje politički motiviranim krugovima, oporba ih koristi kao potvrdu svojih dugogodišnjih upozorenja na stanje institucija, pravosuđa i medijskih sloboda.

Kritičari upozoravaju na više problema koji se, po njihovom mišljenju, više ne mogu promatrati odvojeno. Među njima se izdvajaju politički utjecaj na pravosudni sustav, pritisci na medije, slabljenje neovisnih institucija te sve veća podređenost ključnih mehanizama kontrole izvršnoj vlasti. Uz to, navode i loše socioekonomske pokazatelje koji dodatno pojačavaju nepovjerenje građana u sustav.

Politolog i sociolog s Pravnog fakulteta u Zagrebu Dario Čepo, prema navodima DW-a, smatra da se radi o kombinaciji društveno-ekonomskih i političkih čimbenika. Po njemu, problem nije samo u padu životnog standarda i razlikama koje utječu na kvalitetu života građana, nego i u slomu šireg konsenzusa o temeljnim pravilima demokratskog poretka.

Posebno upozorava na ono što naziva pucanjem “sanitarnog koridora” između stranaka desnog centra i krajnje desnice. Drugim riječima, sve je izraženija spremnost dijela desnog centra na suradnju s radikalnijim političkim opcijama i preuzimanje njihove retorike, što dodatno slabi umjerene demokratske standarde.

Čepo pritom glavnim političkim krivcem vidi Europsku pučku stranku i njezin interes očuvanja moći pod svaku cijenu. Tvrdi da se takav obrazac ponašanja s europske razine spušta i na države članice, osobito ondje gdje su na vlasti sestrinske stranke EPP-a. Po toj logici, nacionalnim liderima šalje se poruka da mogu pomicati granice bez ozbiljnog straha od posljedica.

U tom kontekstu iznosi i tešku ocjenu da su u Hrvatskoj mediji pod opsadom, a neovisne institucije zarobljene. Smatra da su mehanizmi nadzora i kontrole oslabljeni, dok građani sve više gube vjeru da politički procesi mogu donijeti stvarne promjene. Zbog toga se, po njegovu mišljenju, velik dio javnosti povlači u privatnost i odustaje od aktivnog otpora.

Takve tvrdnje sigurno će izazvati snažne političke reakcije jer zadiru u samu srž načina na koji funkcionira država. Dok jedni tvrde da je riječ o pretjeranim i ideološki obojenim ocjenama, drugi upozoravaju da bi ignoriranje ovakvih izvješća moglo biti još opasnije.

Rasprava koja se otvorila ne svodi se zato samo na to je li Hrvatska formalno prešla neku “crvenu liniju”, nego i na mnogo šire pitanje: koliko su demokratske institucije danas doista otporne, neovisne i sposobne zaštititi javni interes od političke dominacije.

Upravo zato ovo izvješće ne djeluje kao još jedan papir koji će brzo pasti u zaborav. Naprotiv, moglo bi postati novo žarište političkog sukoba u kojem će se lomiti pitanje tko upravlja državom, tko kontrolira institucije i koliko je hrvatska demokracija doista stabilna.