Sukob između predsjednika Republike i predsjednika Vlade ponovno je u središtu političke pozornosti. Ovoga puta prijepor se vodi oko sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na tradicionalnoj vojnoj paradi u Parizu, a razmjena poruka između Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića dodatno je zaoštrila odnose između Pantovčaka i Banskih dvora.
Premijer Andrej Plenković u srijedu je službenim dopisom odgovorio na poziv predsjednika Republike za hitan sastanak te poručio da ne vidi razlog za razgovor dok Milanović ne povuče svoju zapovijed kojom pokušava spriječiti odlazak hrvatskih vojnika na vojni mimohod u Francuskoj.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Spor oko vojnog mimohoda u Parizu dodatno zaoštrio odnose
Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović prethodno je obavijestio Vladu kako je donio zapovijed prema kojoj pripadnici Hrvatske vojske ne bi trebali sudjelovati na vojnoj paradi koja će se 14. srpnja održati u Parizu povodom francuskog nacionalnog praznika.
U svom dopisu Milanović je pozvao premijera na hitan sastanak kako bi razgovarali o cijeloj situaciji, smatrajući da postoje ozbiljna pitanja vezana uz zapovjedni lanac i donošenje odluka.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Međutim, iz Vlade je ubrzo stigao odgovor da za takav sastanak trenutačno nema potrebe.
Plenković je u pismu predsjedniku istaknuo kako Milanovićeva zapovijed nema zakonsko uporište te da se pritom nije pozvao ni na jednu odredbu Zakona o obrani koja bi opravdala takvu odluku.
Vlada se poziva na Zakon o obrani
Premijer podsjeća kako je francuski predsjednik Emmanuel Macron uputio službeni poziv Republici Hrvatskoj da njezini pripadnici sudjeluju na tradicionalnoj vojnoj paradi zajedno s vojskama ostalih država članica Europske unije.
Nakon konzultacija Vlada je procijenila da bi Hrvatska trebala prihvatiti poziv, posebno imajući u vidu blisku obrambenu suradnju dviju država.
U dopisu se navodi kako je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić 30. lipnja donio odluku o upućivanju dvadesetak pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u Pariz.
Prema obrazloženju Vlade, takva odluka donesena je na temelju članka 69. stavka 5. Zakona o obrani koji ministru obrane daje ovlast odlučivanja o prelasku državne granice radi protokolarno-ceremonijalnih aktivnosti kada je riječ o manjim vojnim postrojbama.
Nakon donošenja odluke dokument je proslijeđen načelniku Glavnog stožera general-pukovniku Tihomiru Kundidu radi provedbe.
Hrvatska
Velika investicija za Hrvatsku: Planira se ponovno pokretanje željezare uz ulaganje od 200 milijuna eura
8h 48min
Plenković odbacio tvrdnje o pritiscima
U svom odgovoru predsjedniku Republike premijer je odlučno odbacio tvrdnje da Vlada vrši pritisak na načelnika Glavnog stožera.
“Kategorički odbacujem neutemeljenu tvrdnju iz Vašeg dopisa da je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske izložen pritiscima iz Vlade, osim ako pritom ne mislite na očekivanje da načelnik Glavnog stožera postupa u skladu sa Zakonom o obrani i provede zakonitu odluku ministra obrane”, poručio je Plenković.
Premijer je također odbacio Milanovićeve ocjene da je ugrožen sustav zapovijedanja te njegove tvrdnje o mogućim povredama Kaznenog zakona, nazvavši ih neosnovanima i proizvoljnima.
Dugotrajni institucionalni sukob
Ovaj slučaj predstavlja nastavak višegodišnjih neslaganja između predsjednika Republike i predsjednika Vlade kada je riječ o pitanjima obrane, vanjske politike i ovlasti državnih institucija.
Posljednjih godina dvije institucije često su različito tumačile ustavne i zakonske odredbe vezane uz upravljanje Oružanim snagama, imenovanja u vojnom sustavu te donošenje sigurnosnih odluka.
Pravni stručnjaci i ranije su upozoravali da hrvatski ustavni model dijeli odgovornost između predsjednika Republike kao vrhovnog zapovjednika i Vlade koja upravlja izvršnom vlasti, zbog čega u pojedinim situacijama dolazi do različitih tumačenja nadležnosti.
Sudjelovanje hrvatskih vojnika na međunarodnim ceremonijalnim događajima također je više puta bilo predmet rasprava, iako se ovakvi nastupi uglavnom smatraju dijelom međunarodne vojne suradnje i diplomatskih odnosa među saveznicima.
Što slijedi?
Ključno pitanje sada je hoće li predsjednik Republike ostati pri svojoj zapovijedi ili će doći do novog pokušaja političkog dogovora.
Ako obje strane ostanu pri svojim stajalištima, cijeli slučaj mogao bi dodatno otvoriti raspravu o granicama ovlasti predsjednika Republike i ministra obrane u području upravljanja Oružanim snagama.
U međuvremenu se očekuje odluka o provedbi sudjelovanja hrvatskog vojnog izaslanstva na paradi u Parizu, koja će biti održana 14. srpnja povodom Dana Republike Francuske.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.