U Crnoj Gori ponovo se rasplamsala rasprava o statusu srpskog jezika nakon što su najavljene ustavne promjene izazvale burne reakcije dijela političke scene i javnosti. Pitanje koje godinama predstavlja jednu od najosjetljivijih tema u zemlji ponovo je dospjelo u centar političkih sukoba.
Prema navodima koji su izazvali veliku pažnju, među predloženim ustavnim izmjenama nema inicijative da srpski jezik dobije status službenog jezika, što je izazvalo oštre kritike pojedinih političkih predstavnika i organizacija koje smatraju da se time zanemaruje volja velikog broja građana.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Kritičari tvrde da je riječ o nastavku politike koja, prema njihovom mišljenju, ne uvažava rezultate popisa stanovništva niti činjenicu da se značajan broj građana izjašnjava da govori srpskim jezikom. Istovremeno poručuju da očekuju širu političku raspravu prije donošenja bilo kakvih konačnih odluka.
S druge strane, zvanične vlasti ističu da se ustavne promjene sprovode u okviru šireg procesa reformi i evropskih integracija, dok pitanje jezika ostaje jedno od politički najosjetljivijih u državi. O ovoj temi već godinama postoje različita tumačenja među političkim partijama i stručnom javnošću.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Tema jezika u Crnoj Gori godinama izaziva snažne političke podjele. Još od usvajanja Ustava 2007. godine, kada je crnogorski definisan kao službeni jezik, različite političke opcije pokretale su inicijative da srpski dobije ravnopravan ili službeni status, pozivajući se na rezultate popisa stanovništva i pravo građana na slobodno izjašnjavanje.
Očekuje se da će rasprava o ustavnim promjenama biti nastavljena i u narednom periodu, dok će pitanje statusa jezika ostati jedna od ključnih tema političkog života u Crnoj Gori.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.