Glasovanje o Izvješću Ministarstva obrane za 2025. godinu u Hrvatskom saboru izazvalo je niz političkih reakcija, ne toliko zbog samog dokumenta koliko zbog odnosa snaga koji je pritom postao vidljiv. Dok je posljednjih tjedana u fokusu javnosti bio spor između predsjednika Republike Zorana Milanovića i Vlade predvođene premijerom Andrejem Plenkovićem oko pitanja zapovijedanja Oružanim snagama Republike Hrvatske, saborsko glasovanje pokazalo je da oko modernizacije vojske postoji znatno širi politički konsenzus nego što se moglo očekivati.
Izvješće koje je predstavio ministar obrane Ivan Anušić dobilo je potporu čak 113 zastupnika. Protiv su bila samo dva zastupnika, dok ih je jedanaest ostalo suzdržano. Takav omjer glasova daleko nadilazi parlamentarnu većinu kojom raspolaže HDZ sa svojim partnerima, što znači da su dokument podržali i zastupnici dijela oporbe.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Upravo je taj rezultat otvorio brojna pitanja o odnosima unutar oporbenih stranaka, ali i o tome postoji li razlika između političke retorike i glasovanja o strateškim državnim pitanjima.
Glasovanje koje je privuklo pozornost
Iako se posljednjih dana najviše raspravljalo o odnosima između predsjednika Republike i Ministarstva obrane, saborska rasprava o godišnjem izvješću MORH-a prošla je relativno mirno. Međutim, konačni rezultat glasovanja izazvao je zanimanje političkih analitičara.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Velika većina zastupnika podržala je dokument kojim se ne ocjenjuje samo rad Ministarstva obrane tijekom prethodne godine, nego se potvrđuje i nastavak višegodišnjeg plana modernizacije Hrvatske vojske.
Takva potpora pokazala je da dio oporbe, bez obzira na političke razlike s vladajućima, smatra kako pitanja nacionalne sigurnosti i obrane zahtijevaju širi konsenzus.
Istodobno, glasovanje je uslijedilo u trenutku kada je predsjednik Zoran Milanović javno kritizirao pojedine poteze Vlade i Ministarstva obrane vezane uz zapovjedni sustav Hrvatske vojske, što je dodatno povećalo interes javnosti za ponašanje oporbenih zastupnika.
Sukob oko zapovijedanja vojskom
Posljednjih mjeseci odnosi između Pantovčaka i Banskih dvora obilježeni su nesuglasicama oko ustavnih ovlasti predsjednika Republike i Vlade kada je riječ o upravljanju Oružanim snagama.
Posebnu pozornost izazvao je slučaj načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske Tihomira Kundida, koji je postao jedno od središnjih pitanja političkog sukoba.
Predsjednik Milanović smatra da se pri donošenju pojedinih odluka moraju poštovati njegove ustavne ovlasti kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga.
S druge strane, Vlada ističe kako Ministarstvo obrane i izvršna vlast djeluju u skladu sa zakonskim propisima te da sustav funkcionira u okviru postojećih procedura.
Različita tumačenja ustavnih ovlasti dovela su do javnih polemika koje su se nastavile i tijekom saborske rasprave.
Što zapravo obuhvaća izvješće Ministarstva obrane?
Iako je politička rasprava često bila usmjerena na odnose između predsjednika i Vlade, samo izvješće Ministarstva obrane bavi se prije svega razvojem obrambenog sustava.
Dokument predviđa nastavak velikih ulaganja u modernizaciju Hrvatske vojske tijekom sljedećih godina.
Među najvažnijim projektima nalaze se:
- dovršetak uvođenja višenamjenskih borbenih aviona Rafale,
- nastavak opremanja helikopterima UH-60 Black Hawk,
- razvoj bespilotnih sustava Bayraktar,
- nabava raketnih sustava HIMARS,
- jačanje protuzračne obrane kroz sustave Mistral,
- ulaganja u protudronsku zaštitu,
- nastavak projekta borbenih vozila Bradley,
- planirana nabava tenkova Leopard 2A8,
- nabava samohodnih haubica Caesar,
- modernizacija logističkih kapaciteta Hrvatske vojske.
Riječ je o projektima koji se provode u suradnji s NATO savezom i europskim partnerima te predstavljaju dio dugoročne strategije razvoja obrambenog sustava Republike Hrvatske.
Zašto je dio oporbe podržao dokument?
Politički analitičari smatraju da glasovanje nije nužno predstavljalo podršku Vladi, nego podršku dugoročnim obrambenim projektima.
Naime, posljednjih nekoliko godina gotovo sve članice NATO-a povećavaju izdvajanja za obranu zbog promijenjene sigurnosne situacije u Europi.
Rat u Ukrajini značajno je utjecao na sigurnosne politike europskih država, zbog čega se modernizacija vojske sve češće promatra kao pitanje nacionalne sigurnosti, a ne svakodnevnog političkog nadmetanja.
Zbog toga dio zastupnika oporbe nije želio glasovati protiv dokumenta koji uključuje nastavak ulaganja u obrambene sposobnosti države.
Istodobno, pojedini zastupnici odlučili su ostati suzdržani ili glasovati protiv, pokazujući da unutar oporbe ne postoji jedinstven stav o svim aspektima obrambene politike.
Otvara li glasovanje pitanje odnosa unutar SDP-a?
Rezultat glasovanja ponovno je otvorio raspravu o odnosima unutar najveće oporbene stranke.
U političkim komentarima pojavile su se različite interpretacije o tome znači li podrška dijela zastupnika izvješću i određeno udaljavanje od političkih stavova predsjednika Republike.
Takve tvrdnje zasad nisu službeno potvrđene, niti je SDP nakon glasovanja objavio zajedničko tumačenje razloga zbog kojih su pojedini zastupnici glasovali na određeni način.
Poznato je da SDP posljednjih mjeseci nastoji graditi vlastitu političku strategiju pod vodstvom Siniše Hajdaša Dončića, pri čemu se fokusira na gospodarske teme, životni standard građana, inflaciju i socijalnu politiku.
Istodobno, predsjednik Republike vodi vlastitu političku komunikaciju koja nije dio službene politike SDP-a.
Zbog toga dio analitičara smatra kako nije neobično da pojedini zastupnici donose odluke neovisno o političkim porukama koje dolaze s Pantovčaka.
Modernizacija Hrvatske vojske kao zajednički interes
Jedna od glavnih poruka koja se može iščitati iz saborskog glasovanja jest da pitanja obrane sve više izlaze iz okvira klasičnih političkih podjela. Hrvatska posljednjih godina provodi jedan od najvećih ciklusa modernizacije Oružanih snaga od osamostaljenja, a većina planiranih projekata financira se kroz višegodišnje programe i međunarodne sporazume.
Dolazak borbenih aviona Rafale označio je najveću pojedinačnu investiciju u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo u posljednjih nekoliko desetljeća, dok se paralelno ulaže u kopnenu vojsku, protuzračnu obranu, bespilotne sustave i logistiku.
Uz nacionalna sredstva, dio projekata povezan je s europskim sigurnosnim inicijativama i planovima NATO saveza, koji od članica očekuje povećanje obrambenih izdvajanja tijekom narednih godina.
Upravo zato dio političkih analitičara smatra kako je podrška izvješću prije svega bila podrška nastavku tih projekata, a ne nužno politička potpora Vladi.
Hrvatska
TOTALNI RASPAD! HRT ovršuje pokojnika zbog duga iz 2004., a u Dnevniku gledateljima prodali "vremensku kapsulu"!
22h 56min
Promijenjena sigurnosna situacija u Europi
Rat u Ukrajini značajno je promijenio sigurnosne prioritete europskih država. Većina članica NATO-a posljednjih godina povećava obrambene proračune, ulaže u novu tehnologiju i ubrzava modernizaciju svojih oružanih snaga.
Hrvatska pritom nije iznimka.
Planovi Ministarstva obrane predviđaju postupno povećanje izdvajanja za obranu, modernizaciju opreme te jačanje domaće obrambene industrije.
Posebna se pozornost posvećuje razvoju bespilotnih sustava, protudronske zaštite i digitalizaciji vojske, što su područja koja su tijekom rata u Ukrajini dobila znatno veću važnost nego ranijih godina.
Zbog toga se obrambena politika danas često promatra kao dugoročni nacionalni interes koji nadilazi pojedinačne političke mandate.
Političke interpretacije nakon glasovanja
Nakon objave rezultata glasovanja pojavile su se različite političke interpretacije.
Pojedini komentatori smatraju da je dio oporbenih zastupnika pokazao spremnost podržati projekte koji imaju širi državni značaj, bez obzira na svakodnevne političke sukobe.
Drugi pak ocjenjuju da rezultat pokazuje kako unutar oporbe postoje različiti pogledi na odnos prema predsjedniku Republike i Vladi.
Važno je pritom naglasiti da nijedna od tih interpretacija nije službeno potvrđena.
Ni SDP ni Ured predsjednika nakon glasovanja nisu objavili priopćenje iz kojeg bi se moglo zaključiti da je riječ o organiziranom političkom zaokretu ili promjeni odnosa između stranke i predsjednika Republike.
Stoga se većina komentara zasad temelji na političkim procjenama analitičara.
Odvojene uloge predsjednika Republike i političkih stranaka
Predsjednik Republike nije član nijedne političke stranke te formalno ne sudjeluje u donošenju odluka unutar SDP-a.
Iako je Zoran Milanović nekada bio predsjednik SDP-a i predsjednik Vlade, njegova sadašnja ustavna funkcija razlikuje se od stranačke politike.
S druge strane, SDP kao najveća oporbena stranka samostalno donosi odluke o parlamentarnom radu i načinu glasovanja svojih zastupnika.
Upravo zbog toga politički analitičari upozoravaju kako nije neuobičajeno da se stavovi predsjednika Republike i pojedinih oporbenih zastupnika ne podudaraju u svim pitanjima.
Takve situacije zabilježene su i ranije tijekom hrvatske političke povijesti.
Što znači rezultat od 113 glasova?
Broj zastupnika koji su podržali izvješće posebno je zanimljiv zbog činjenice da značajno premašuje broj zastupnika parlamentarne većine.
To pokazuje da je dokument dobio podršku i iz oporbenih redova.
Istodobno, dio zastupnika ostao je suzdržan ili glasovao protiv, što potvrđuje da među oporbenim strankama ne postoji potpuno jedinstven stav o svim pitanjima obrambene politike.
Takav rezultat može se tumačiti i kao pokazatelj da se kod tema nacionalne sigurnosti češće postiže širi politički konsenzus nego kod drugih područja.
Što slijedi?
Politički odnosi između predsjednika Republike i Vlade vjerojatno će i dalje ostati jedno od najvažnijih pitanja domaće politike.
Nesuglasice oko zapovijedanja Oružanim snagama, međunarodnih aktivnosti Hrvatske vojske i tumačenja ustavnih ovlasti već mjesecima izazivaju javne rasprave.
Istodobno, Ministarstvo obrane nastavlja provoditi planove modernizacije koji uključuju nove vojne sustave, povećanje obrambenih ulaganja i suradnju s partnerima unutar NATO-a i Europske unije.
Hoće li se političke napetosti odraziti na buduća glasovanja u Saboru, ostaje otvoreno pitanje.
Analitičari očekuju nastavak rasprava
Dio političkih analitičara smatra kako će odnosi između Pantovčaka i Banskih dvora ostati jedno od ključnih političkih pitanja do kraja mandata.
Istodobno, oporbene stranke nastojat će pronaći ravnotežu između kritike Vlade i podrške projektima koje smatraju važnima za nacionalne interese.
Takva situacija mogla bi dovesti do novih različitih glasovanja u Saboru, posebno kada je riječ o sigurnosnoj politici, obrani i međunarodnim obvezama Hrvatske.
Zaključak
Saborsko glasovanje o izvješću Ministarstva obrane pokazalo je da pitanja nacionalne sigurnosti mogu okupiti znatno širu političku potporu od uobičajenih podjela između vlasti i oporbe.
Iako su rezultati glasovanja otvorili rasprave o odnosima unutar oporbe i političkim porukama koje iz njih proizlaze, zasad nema službenih potvrda da predstavljaju promjenu političkog smjera bilo koje stranke.
Ono što je izvjesno jest da Hrvatsku u narednim godinama očekuje nastavak velikih ulaganja u obrambeni sustav, dok će političke rasprave o ustavnim ovlastima predsjednika Republike i Vlade vjerojatno ostati važna tema domaće politike.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.