Odbornik Socijalističke partije Srpske u Skupštini Višegrada Velibor Zeković našao se u centru pažnje zbog fotografije na kojoj pozira sa zastavom ruskog pokreta „Rusov“. Fotografija je objavljena na Telegram kanalu te organizacije, a snimljena je u aprilu 2026. godine na području Višegrada.
Na fotografiji je sa Zekovićem i Željko Đurović, osoba koja se ranije predstavljala kao šef srpskog ogranka pokreta „Kosovski front“. Riječ je o grupi koju su ukrajinske vlasti povezivale s regrutovanjem ljudi sa Balkana za odlazak na ratišta u Ukrajini.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Fotografija otvorila pitanje veza lokalne politike i ruskih ekstremističkih grupa
Na fotografiji, snimljenoj na brdu Zaglavak kod Višegrada, Zeković i Đurović drže zastavu „Rusova“. U objavi se navodi da su njih dvojica „srpski saveznici“ tog pokreta.
Lokacija fotografije ima dodatnu simboliku. Na tom području nalazi se spomen-obilježje povezano s ruskim dobrovoljcima koji su tokom rata u Bosni i Hercegovini ratovali na strani Vojske Republike Srpske.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Zeković, koji je lokalni politički predstavnik stranke koja učestvuje u vlasti u Republici Srpskoj, nije javno objasnio prirodu svojih odnosa s „Rusovom“. Na upite Radija Slobodna Evropa nije odgovorio, dok se ni njegova stranka nije oglasila povodom fotografije.
Ni Željko Đurović ni predstavnici pokreta „Rusov“ nisu odgovorili na pitanja RSE-a.
To znači da za sada nema javno dostupnog objašnjenja zbog čega je Zeković fotografisan sa zastavom organizacije čije se djelovanje godinama povezuje s ruskim ultradesničarskim krugovima i proruskim strukturama.
Šta je zapravo „Rusov“?
„Rusov“, odnosno Međunarodni pokret „Rusko-slovensko ujedinjenje i preporod“, organizacija je osnovana u Rusiji koja zagovara ideju okupljanja slavenskih naroda oko tradicionalnih vrijednosti i koncepta multipolarnog svijeta.
Pokret je posebno poznat po svojim vezama s proruskim i krajnje desnim krugovima. Njegov lider Andrej Rodionov posljednjih godina pojavljivao se u različitim zemljama regiona, gdje je održavao kontakte s organizacijama i pojedincima koji zastupaju snažno proruske i nacionalističke stavove.
U manifestu pokreta navodi se cilj obnove ideje „historijske Velike Rusije“, uz naglašavanje uloge Rusije kao zaštitnice Slavena i tradicionalnih vrijednosti.
Pokret je podržavao proruske separatiste nakon početka sukoba na istoku Ukrajine 2014. godine. Rodionov je ranije tvrdio da je bio povezan s jedinicom koja je djelovala u okviru proruskih formacija u Donbasu.
Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Rodionov je na društvenim mrežama objavljivao fotografije u uniformi i s oružjem, uz tvrdnje o svom angažmanu u ruskim vojnim formacijama.
Veze sa Srbijom i Balkanom postoje godinama
Priča o „Rusovu“ nije ograničena samo na Rusiju. Organizacija je tokom prethodnih godina razvijala kontakte s različitim grupama na Balkanu.
Rodionov je više puta boravio u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i drugim zemljama regiona. U Srbiji je održavao kontakte s ultradesničarskim grupama, među kojima se spominje i „Narodna patrola“.
Postoje dokumentovani kontakti i sa grupom „Srpski soko“. Na jednoj fotografiji iz 2025. godine Rodionov je prikazan s osobama koje nose obilježja te grupe i zastave „Rusova“, uz lokaciju navedenu kao Donjeck.
Takve veze privlače pažnju sigurnosnih i istraživačkih institucija upravo zbog mogućeg povezivanja političkog, ideološkog i vojnog djelovanja.
Posebna pažnja zbog veza sa ratom u Ukrajini
Fotografija iz Višegrada dobija dodatnu težinu zbog činjenice da su pojedinci povezani s organizacijama koje se pojavljuju u priči o ruskom angažmanu u Ukrajini.
Ukrajinske vlasti su „Kosovski front“, organizaciju s kojom je ranije bio povezivan Đurović, označavale kao strukturu povezanu s regrutovanjem dobrovoljaca s Balkana.
To ne znači da fotografija sama po sebi dokazuje bilo kakvo učešće Velibora Zekovića u vojnim aktivnostima ili regrutovanju. Takav zaključak ne bi bilo moguće izvesti samo na osnovu dostupnog materijala.
Međutim, činjenica da jedan lokalni političar pozira sa simbolima organizacije koja ima veze s proruskim ultradesničarskim krugovima otvara pitanje prirode tih kontakata i razloga zbog kojih su oni uspostavljeni.
Ruski uticaj u Republici Srpskoj i širi politički kontekst
Novinar iz Banjaluke Đorđe Vujatović, koji prati pitanja stranog uticaja u BiH, za RSE je ocijenio da kontakti političkih aktera iz Republike Srpske s ruskim desničarskim grupama nisu izolovan slučaj.
Balkan
NAJNOVIJA VIJEST! Sudarila se dva vlaka u Hrvatskoj, ima ozlijeđenih
2h 10min
On smatra da dio političkih struktura koristi veze s Rusijom i ruski narativ zbog njegovog uticaja na dio javnosti u Republici Srpskoj.
Prema njegovoj ocjeni, političkim akterima takve veze mogu biti korisne zbog historijskih, vjerskih i kulturnih veza koje dio stanovništva vidi između Srbije, Republike Srpske i Rusije.
S druge strane, ruskim organizacijama Balkan može predstavljati prostor za širenje političkog i ideološkog uticaja izvan granica Rusije.
Upravo zbog toga fotografije, sastanci i javni nastupi lokalnih političara sa predstavnicima takvih organizacija mogu imati širi značaj od običnog privatnog susreta.
Ruski dobrovoljci i ratne veze sa Republikom Srpskom
Veze ruskih dobrovoljaca s Republikom Srpskom datiraju još iz rata u Bosni i Hercegovini. Ruski državljani učestvovali su u borbama na strani Vojske Republike Srpske, a njihovo prisustvo i danas se obilježava kroz različite komemorativne događaje.
Jedan od takvih događaja je i obilježavanje Dana ruskih dobrovoljaca.
Ove godine situacija je bila drugačija. Vlasti Bosne i Hercegovine zabranile su ulazak u zemlju određenom broju ruskih dobrovoljaca, pa su događajima prisustvovali predstavnici boračkih udruženja iz Republike Srpske i porodice pojedinih ruskih dobrovoljaca.
Među osobama kojima je bio zabranjen ulazak navodi se i Aleksandar Kravčenko, osnivač „Kosovskog fronta“.
Koliko je problematično povezivanje politike i ekstremističkih grupa?
Ključno pitanje koje se sada postavlja nije samo zbog čega je fotografija nastala, već i kakav je stvarni odnos između lokalnog političara i organizacije čiju zastavu drži.
Sama fotografija ne dokazuje članstvo u „Rusovu“, finansiranje organizacije, učešće u vojnim aktivnostima niti bilo kakvu nezakonitu radnju. Za takve tvrdnje potrebni bi bili dodatni dokazi.
Ipak, političari koji obavljaju javne funkcije imaju dodatnu odgovornost kada se pojavljuju u društvu ili uz simbole organizacija koje se povezuju s ekstremističkim, proruskim ili vojnim strukturama.
U slučaju Zekovića posebno ostaje neodgovoreno pitanje da li je riječ o jednokratnom susretu, političkom kontaktu, ideološkoj bliskosti ili dugoročnijoj saradnji.
Šta se zna o državljanima BiH koji odlaze na strana ratišta?
Problem odlaska državljana Bosne i Hercegovine na strana ratišta postoji već godinama. U slučaju Ukrajine, tačan broj državljana BiH koji su se priključili ruskim formacijama nije javno poznat.
Europol je ranije saopćavao podatke o identifikovanim pripadnicima ruskih plaćeničkih struktura među kojima su bili i državljani BiH.
Jedno od poznatijih imena koje se spominje u tom kontekstu jeste Davor Savičić, bosanski Srbin koji je prema ukrajinskim vlastima povezan s ruskim vojnim strukturama. Ukrajina je protiv njega pokrenula krivični postupak zbog navodnih ratnih zločina.
Pojedini slučajevi pokazuju da veze između balkanskih i ruskih aktera nisu samo političke ili ideološke, nego da su u određenim slučajevima imale i vojnu dimenziju.
Šta fotografija iz Višegrada znači za lokalnu politiku?
Za sada nema dokaza da je Velibor Zeković učestvovao u bilo kakvim vojnim aktivnostima ili nezakonitim radnjama povezanim s „Rusovom“. Ono što je potvrđeno jeste postojanje fotografije na kojoj se nalazi sa zastavom tog pokreta i osobe koja je ranije bila povezivana s „Kosovskim frontom“.
Zbog toga će najvažnije biti eventualno javno objašnjenje samog Zekovića i njegove političke stranke.
Ako je riječ o simboličnom ili privatnom susretu, javnost bi trebala dobiti objašnjenje zbog čega je do njega došlo. Ako postoje šire veze, tada bi njihova priroda bila još značajnija za razumijevanje ruskog uticaja u lokalnim političkim strukturama.
Za sada, međutim, ostaje otvoreno pitanje šta je tačno stajalo iza susreta na Zaglavku i kakav odnos Zeković ima s ljudima i organizacijama čiji su simboli tog dana bili istaknuti.
Pratite Balkan News Channel
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.