Da li Izrael namjerno provocira Tursku? Američki izaslanik iznio dvije moguće teorije nakon napada u Siriji
Američki ambasador upozorava da bi napad na sirijsku bazu mogao otvoriti put direktnom sukobu Izraela i Turske
Američki ambasador u Turskoj i specijalni predsjednički izaslanik SAD-a za Siriju i Irak Tom Barrack iznio je nekoliko mogućih objašnjenja izraelskog zračnog napada na sirijsku vojnu bazu Abu al-Duhur, pri čemu je posebno upozorio na mogućnost da je napad predstavljao svojevrsnu provokaciju usmjerenu prema Turskoj.
Izrael je u utorak, 18. augusta, izveo osam zračnih napada na vojni aerodrom Abu al-Duhur u istočnom dijelu Idliba. U napadima su oštećene nedavno obnovljene piste, ali prema dosad dostupnim informacijama nije bilo ljudskih žrtava.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Incident je izazvao dodatne tenzije zbog tvrdnji da je Turska navodno planirala povećati svoje vojno prisustvo u ovoj bazi. Ankara je takve navode odbacila, dok je Barrack upozorio da bi slični potezi mogli dovesti do mnogo ozbiljnije konfrontacije.
Barrack: Postoji mogućnost da Izrael testira Tursku
Govoreći u programu novinara Marija Nawfala, Barrack je incident opisao kao ozbiljan i zabrinjavajući. Prema njegovim riječima, jedan od mogućih scenarija jeste da je Izrael želio testirati kako bi Turska reagovala na napad u trenutku kada Ankara pokušava proširiti svoj utjecaj u Siriji.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Barrack je pritom povukao paralelu s događajima iz 2015. godine, kada je Turska oborila ruski vojni avion u blizini svoje granice.
Prema njegovom tumačenju, nenajavljeno raspoređivanje ili približavanje vojnih snaga u osjetljivom području može dovesti do situacije u kojoj jedna pogrešna procjena pokrene mnogo veći sukob.
Američki izaslanik ipak smatra da Turska nema interes za direktan rat s Izraelom.
Naprotiv, pohvalio je reakciju turskog rukovodstva i obavještajnih službi zbog, kako je rekao, pokazane suzdržanosti.
Drugi mogući scenario: napad zbog izraelske unutrašnje politike
Barrack je iznio i drugu teoriju prema kojoj napad možda nije bio prvenstveno usmjeren protiv Turske.
Prema toj mogućnosti, izraelsko rukovodstvo moglo je procijeniti da bi pokazivanje vojne odlučnosti donijelo političke koristi unutar same zemlje, posebno uoči izbora koji se očekuju u oktobru.
Takva procjena, međutim, nosila bi značajan rizik.
Svaki napad koji bi Ankara protumačila kao direktnu prijetnju svojim interesima mogao bi dodatno pogoršati odnose dviju zemalja i povećati mogućnost vojnog incidenta.
Barrack je istovremeno naglasio da je Turska prvenstveno zainteresirana za rješavanje palestinskog pitanja i stabilizaciju situacije u regiji.
Postoji i mogućnost da je riječ o grešci
Treća mogućnost koju je američki izaslanik spomenuo odnosi se na moguće neslaganje unutar izraelskog sigurnosnog aparata.
Prema toj teoriji, moguće je da između izraelske vojske, Mossada i političkog vrha nije postojala potpuna koordinacija.
Barrack je naveo da je direktor Mossada u isto vrijeme vodio tajne razgovore sa sirijskim ministrom vanjskih poslova Asaadom al-Shaibanijem, dok je komandant na terenu navodno mogao donijeti odluku o napadu na osnovu zasebnih obavještajnih informacija.
U takvom scenariju napad ne bi nužno bio dio šireg plana za sukob s Turskom, već posljedica različitih procjena unutar izraelskih sigurnosnih struktura.
SAD provjerio tvrdnje o turskim trupama
Posebno je zanimljiv dio Barrackove izjave koji se odnosi na informacije koje je Izrael navodno imao prije napada.
Prema njegovim riječima, Izrael je šest dana prije napada izrazio zabrinutost zbog navodnog kretanja turskih vojnih snaga i širenja programa obuke u bazi Abu al-Duhur.
Američka strana je, kako tvrdi Barrack, provjerila te informacije.
Rezultat je bio suprotan izraelskim tvrdnjama.
“Naš odgovor je bio da ta tvrdnja apsolutno nije tačna”, rekao je Barrack, navodeći da američke obavještajne službe nisu potvrdile prisustvo turskih snaga na toj lokaciji.
Također je kazao da ni SAD ni Turska nisu bile unaprijed obaviještene o izraelskom napadu.
Ankara demantuje prisustvo svoje vojske
Tursko ministarstvo odbrane također je odbacilo navode o prisustvu turskih vojnih delegacija u bazi.
Svijet
STIŽE SNAŽAN EL NIÑO! Naučnici upozoravaju na 2027.
1 dan
Prema zvaničnom stavu Ankare, nijedna turska vojna delegacija nije se nalazila u Abu al-Duhuru ni prije napada niti u trenutku kada su izvedeni izraelski udari.
Time je Turska praktično odbacila jedno od mogućih opravdanja za izraelsku akciju.
I sirijska strana negira izraelske tvrdnje.
Sirijski ministar vanjskih poslova Asaad al-Shaibani ranije je, prema navodima iznesenim u ovom slučaju, obavijestio Izrael da je obnova baze namijenjena sirijskom ratnom zrakoplovstvu.
Drugim riječima, Damask tvrdi da baza nije obnavljana kako bi u njoj bilo uspostavljeno tursko vojno prisustvo.
Iza javnih tenzija postoji i saradnja
Barrack je tokom razgovora iznio i zanimljivu tvrdnju o odnosima Turske, Izraela i Sirije.
Iako su odnosi između ovih aktera posljednjih godina obilježeni ozbiljnim političkim nesuglasicama, američki izaslanik tvrdi da između njih ipak postoji određeni oblik koordinacije kada je riječ o borbi protiv pripadnika ISIL-a.
Prema njegovim riječima, Turska, Izrael i Sirija navodno svake večeri “ispod radara” koordiniraju određene aktivnosti kako bi spriječili da pripadnici ISIL-a iskoriste vakuum moći u Siriji.
Ako je tačno, to bi predstavljalo prilično neobičan primjer saradnje između strana koje su istovremeno u ozbiljnim političkim sukobima.
Turska postaje sve važniji faktor u Siriji
Barrack je govorio i o širem položaju Turske na Bliskom istoku.
Američki izaslanik smatra da Ankara posljednjih godina ima sve važniju ulogu u regionalnim odnosima i da je Turska postala jedan od ključnih aktera u rješavanju pitanja vezanih za Siriju.
Upravo zbog toga svaki potez koji uključuje turske interese u Siriji nosi potencijalno velike posljedice.
Za Izrael je posebno važno pitanje sigurnosti i sprečavanja jačanja vojnih struktura koje smatra prijetnjom. Za Tursku je, s druge strane, Sirija prostor od direktnog sigurnosnog i političkog interesa.
Zbog toga se njihove aktivnosti mogu preklapati, čak i kada nijedna strana ne želi direktan sukob.
Šta je za sada poznato?
Za sada nema potvrde da je Izrael napad izveo s namjerom da izazove direktni sukob s Turskom.
Barrackove izjave predstavljaju moguće scenarije i procjene, a ne potvrdu da je takva namjera postojala.
Istovremeno, ni tvrdnje o navodnom turskom vojnom prisustvu u Abu al-Duhuru nisu potvrđene. Naprotiv, i Ankara i Washington negiraju da su tamo bile turske vojne snage.
Ono što je potvrđeno jeste da je Izrael izveo više zračnih napada na bazu, da su piste oštećene i da u napadu nije bilo ljudskih žrtava.
Incident ipak pokazuje koliko je situacija u Siriji i dalje osjetljiva.
U zemlji se prepliću interesi brojnih regionalnih i svjetskih aktera, a svaki pogrešan potez može otvoriti prostor za novu eskalaciju.
Za sada se tako izdvajaju dva glavna scenarija: mogućnost da je napad predstavljao namjerno testiranje ili pritisak na Tursku, te mogućnost da je do njega došlo zbog pogrešne procjene ili nedostatka koordinacije unutar izraelskog sigurnosnog sistema.
Dalji potezi Ankare, Tel Aviva i Damaska mogli bi pokazati koji je od tih scenarija bliži stvarnosti.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.