Na novoj listi poreznih dužnika nalazi se 31.699 obveznika s ukupnim dugom od gotovo 1,75 milijardi eura, prema podacima Porezne uprave koje prenosi Jutarnji list. Popis obuhvaća tvrtke, fizičke osobe koje obavljaju djelatnost i građane, a najveća pojedinačna dugovanja dosežu desetke milijuna eura.
Najveći dio ukupnog iznosa odnosi se na kategoriju građana, čija evidentirana dugovanja iznose 980,3 milijuna eura. Slijede pravne osobe s 543,5 milijuna te fizičke osobe koje obavljaju djelatnost s 230,9 milijuna eura.
Tekst se nastavlja ispod promocije
U ukupnom iznosu nisu samo neplaćeni porezi. Obuhvaćeni su i doprinosi, carine, trošarine te naknade za koncesije u nadležnosti Porezne uprave, Carinske uprave i Ministarstva financija. Istodobno s objavom liste izneseni su i podaci o naplati: tijekom prvih devet mjeseci 2026. u upravnim postupcima naplaćeno je 1,17 milijardi eura.
Tko predvodi popis najvećih dužnika?
Tekst se nastavlja ispod promocije
Prema objavljenim podacima koje prenosi Jutarnji list, među građanima najveći evidentirani dug ima Gordana Dobrijević iz Rijeke, 72,5 milijuna eura. Slijedi Mara Dobrijević, također iz Rijeke, s 41,3 milijuna eura, dok je treći Pasquale Fernicola iz Napulja s dugom od 31,2 milijuna eura.
Na popisu pravnih osoba prvo mjesto zauzima D.M.G.S. Trade desk j.d.o.o. u stečaju iz Rijeke, s dugovanjem od 41,3 milijuna eura. Slijede Ma.Di. Trading & Consulting d.o.o. iz Zagreba s 31,9 milijuna eura te Tvornica duhana Udbina d.o.o. u stečaju s 24,1 milijun eura. Kod potonje se najveći dio duga odnosi na posebne poreze i trošarine.
Među fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost na vrhu su Andrej Peras iz Varaždina i Krunoslav Katalenić iz Novog Marofa, svaki s približno 21,2 milijuna eura duga. Slijedi Dragan Gavrić iz Vukovara s oko devet milijuna eura.
Za tu trojicu Porezna navodi da je provela dodatne mjere provjere mogućeg prikrivanja imovine i izbjegavanja plaćanja. Provođenje provjera samo po sebi nije dokaz da je takvo postupanje utvrđeno.
Građani čine najveći dio objavljenog popisa
Raspored dugovanja prema kategorijama pokazuje koliko se broj obveznika razlikuje od njihove financijske težine:
| Kategorija | Broj obveznika | Ukupni dug |
| Pravne osobe | 1.472 | 543,5 milijuna eura |
| Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost | 4.017 | 230,9 milijuna eura |
| Građani | 26.210 | 980,3 milijuna eura |
Iz navedenih iznosa proizlazi da na građane otpada približno 56 posto ukupnog duga s liste.
Ipak, tu kategoriju treba pažljivo tumačiti. Porezna na službenoj stranici objašnjava da se građanima u ovom popisu smatraju i fizičke osobe koje su prestale obavljati djelatnost. Zato cijeli iznos nije opravdano prikazivati kao dug kućanstava nepovezan s nekadašnjim poslovanjem.
Što lista pokazuje, a što iz nje ne možemo zaključiti?
Javni popis obuhvaća dospjela i neplaćena dugovanja koja ispunjavaju zakonske uvjete za objavu. Ne uključuje određene dugove za koje su odobreni odgoda, obročna otplata ili reprogramiranje, odnosno odgovarajući postupci restrukturiranja.
„Građanima se smatraju i fizičke osobe koje su prestale obavljati djelatnost”, navodi Porezna uprava u objašnjenju popisa.
Za razumijevanje liste važna je i razlika između evidentiranog dugovanja i mogućnosti njegove naplate. Visok iznos pokazuje veličinu obveze, ali sam po sebi ne govori koliko dužnik ima raspoložive imovine niti koliko će država uspjeti naplatiti.
Objava na popisu također se ne može izjednačiti s utvrđenom kaznenom odgovornošću. U dostavljenim podacima za navedene dužnike nisu opisani pojedinačni razlozi nastanka svih dugovanja.
Porezna poduzela više od pola milijuna mjera
Prema podacima koje prenosi Jutarnji list, Porezna uprava tijekom prvih devet mjeseci 2026. poduzela je 514.884 mjere radi naplate dugovanja.
Od toga se 513.770 odnosi na naplatu i ovrhu u upravnom postupku. Tim je postupcima obuhvaćeno 1,82 milijarde eura duga, a naplaćeno je 1,17 milijardi.
Putem nadležnog državnog odvjetništva podneseno je još 1.114 prijedloga sudovima za osiguranje ili ovrhu na nekretninama, za dugovanja ukupno vrijedna 19,97 milijuna eura.
Broj poduzetih mjera pritom ne predstavlja broj različitih dužnika. Jednako tako, iznos naplaćen tijekom devet mjeseci ne treba izravno oduzimati od novog popisa jer predstavljeni podaci ne potvrđuju da je riječ o istom skupu obveza.
Koliko će objavljenog duga biti naplaćeno?
Za konačan financijski učinak presudno će biti koliko se evidentiranih dugovanja može stvarno naplatiti. Uz iznose na listi zato treba pratiti rezultate postupaka naplate, posebno kod najvećih dužnika i društava koja su već u stečaju.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.