Demokrati su prema izbornim projekcijama osvojili većinu u oba doma američkog Kongresa, čime će dobiti snažnije mogućnosti nadzora administracije Donalda Trumpa. Za Europu i Hrvatsku to otvara pitanja o budućoj vojnoj pomoći Ukrajini, odnosima unutar NATO-a, trgovini i cijenama energije. Promjena većine, međutim, ne znači promjenu predsjednika niti jamči zaokret američke vanjske politike.
Važan je i vremenski okvir: novoizabrani Kongres svoj mandat prema ustavnom pravilu započinje 3. siječnja 2027., osim ako zakonom nije određen drukčiji datum zasjedanja. Izborna pobjeda zato demokratima ne daje trenutačnu kontrolu nad odborima i zakonodavnim postupcima.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Politicova analiza mogućih posljedica za Europu objavljena je prije izbora. Njezina upozorenja treba čitati kao scenarije, a ne kao potvrdu da je Trump već odlučio smanjiti pomoć Ukrajini, povući vojnike ili promijeniti sankcije Rusiji.
1. Veći pritisak na Europu moguć je, ali nije unaprijed određen
Tekst se nastavlja ispod promocije
Predsjednik ostaje važan akter američke vanjske i sigurnosne politike. Demokratska većina može mu otežati donošenje zakona, pojačati nadzor i utjecati na financiranje, ali ne preuzima upravljanje izvršnom vlasti.
Trump zadržava pravo veta. Za njegovo nadjačavanje potrebna je dvotrećinska većina u oba doma Kongresa, što običnu stranačku većinu čini nedovoljnom. Predsjednikove ovlasti ipak nisu neograničene: djeluje unutar ustavnog i zakonskog okvira.
Zabrinutost dijela europskih diplomata jest da bi predsjednik, suočen s većim otporom kod kuće, političke uspjehe pokušao ostvarivati snažnijim pritiskom na saveznike.
„Bila bi pogreška da Europljani pretpostave da će transatlantski odnosi postati topliji”, upozorio je njemački diplomat Wolfgang Ischinger u Politicovoj analizi.
Za Hrvatsku su najkonkretnija poveznica obrambena suradnja i nabava američke opreme. MORH je u rujnu izvijestio o razgovorima o osam helikoptera Black Hawk, osam sustava HIMARS i vozilima Bradley. Izborni rezultat sam po sebi ne poništava te poslove niti dokazuje da će isporuke kasniti. Pokazuje, međutim, zašto je Hrvatskoj važan kontinuitet odnosa s američkim institucijama.
U trgovini Hrvatska djeluje kroz EU: zajednička trgovinska politika isključiva je nadležnost Unije. Eventualni novi spor oko carina zato bi se rješavao prvenstveno na razini Bruxellesa i Washingtona.
2. Ukrajina bi mogla dobiti snažniju potporu, ali isporuke nisu automatske
Demokratska većina mogla bi snažnije zagovarati financiranje pomoći Ukrajini i nadzirati postupanje administracije. To je mogući politički pomak, a ne potvrda novog paketa pomoći.
Između političke podrške i dolaska opreme na bojište postoji više koraka: dogovor o financiranju, raspoloživost sustava i streljiva, odluke o isporuci te logistika. Zbog toga nije opravdano obećavati da će promjena Kongresa odmah riješiti ukrajinske potrebe.
Za Europu je ključno hoće li američka pomoć biti predvidljiva. Stabilnija potpora olakšala bi planiranje europskih izdvajanja, dok bi nova blokada povećala pritisak na europske države.
Za Hrvatsku to znači nastavak odlučivanja o vlastitom doprinosu, uz procjenu potreba Hrvatske vojske. NATO je u siječnju 2026. naveo da je Hrvatska od početka ruske invazije osigurala više od 300 milijuna eura vojne pomoći Ukrajini. To je podatak za tadašnje razdoblje, a ne konačan iznos pomoći do danas.
Moguće povećanje američke pomoći ne znači automatsko smanjenje hrvatskih obveza. Jednako tako, eventualni američki zastoj sam po sebi Hrvatskoj ne nameće unaprijed određen dodatni račun.
3. Promjena odnosa Washingtona prema Moskvi mogla bi podijeliti saveznike
Jedan od scenarija iz dostavljene analize jest pokušaj američkog približavanja Rusiji, uključujući gospodarske odnose i sankcije. Takav razvoj zasad treba predstavljati kao procjenu mogućeg ponašanja, a ne kao donesenu odluku.
Vijesti
Novi predsjednik SAD-a? Ima veliku podršku Baracka Obame, uspoređuju ga sa Kennedyjem
1h 50min
Posebno je važno precizno govoriti o „mirovnom sporazumu”. Američko-ruski dogovor bez sudjelovanja Ukrajine nije isto što i mirovni sporazum koji je Ukrajina prihvatila. Washington može mijenjati vlastitu politiku i vršiti diplomatski pritisak, ali time ne nastaje automatski ukrajinski pristanak.
Ni američka odluka o sankcijama ne bi sama ukinula europske mjere. Sankcije EU-a donose se kroz europske institucije i primjenjuju unutar jurisdikcije Unije.
Za Hrvatsku bi eventualno razilaženje SAD-a i EU-a značilo složenije diplomatsko i poslovno okruženje. Hrvatske tvrtke ne bi smjele pretpostaviti da im američko ublažavanje ograničenja automatski dopušta poslovanje koje europski propisi i dalje zabranjuju.
Sigurnosno bi bilo važno i kakva bi jamstva sadržavao eventualni dogovor. Prekid borbi i održiv mir nisu isto: za Europu je presudno smanjuje li dogovor dugoročni rizik novog sukoba.
4. Cijene energije više ovise o opskrbi nego o pobjedniku izbora
Izborni rezultat nije dovoljan razlog za očekivanje jeftinijeg goriva. Reuters je 4. studenoga izvijestio o rastu cijena nafte uz Brent oko 104,36 dolara po barelu, dok su tržišta procjenjivala rat s Iranom i izglede pregovora. Riječ je o cijeni u trenutku izvještavanja, ne o trajnoj dnevnoj vrijednosti.
Potvrđeni su ozbiljni poremećaji povezani s prometom kroz Hormuški tjesnac. Reuters je 2. studenoga prenio upozorenje čelnika ADNOC-a da su od početka poremećaja znatno iscrpljene globalne naftne zalihe. To podupire zabrinutost za opskrbu, ali nije dovoljno za tvrdnju da je prolaz u svakom trenutku potpuno zatvoren.
Za Hrvatsku su posljedice moguće kroz troškove prijevoza, proizvodnje, poljoprivrede i turizma. Skuplje zrakoplovno gorivo može povećati pritisak na cijene karata, ali ne omogućuje pouzdanu prognozu koliko će konkretan let poskupjeti.
LNG terminal na Krku važan je dio sigurnosti opskrbe plinom. Operator navodi maksimalni godišnji kapacitet uplinjavanja od 6,1 milijardu prostornih metara.
Terminal omogućuje pristup različitim dobavnim pravcima, ali ne izolira Hrvatsku od svjetskih cijena plina. Dostupnost infrastrukture, ugovorene količine i cijena energenta tri su različita pitanja.
5. Sukobi u Washingtonu mogli bi otežati donošenje odluka
Podijeljena vlast može donijeti snažniji nadzor, ali i dugotrajnije pregovore o proračunu, imenovanjima i zakonima. Reuters navodi da se nakon početka novog mandata očekuju istrage administracije i veći demokratski utjecaj na potvrđivanje predsjednikovih kandidata za dužnosti.
Ipak, parlamentarni nadzor nije sam po sebi „kaos”. Rizik za saveznike nastaje ako politički sukob odgađa važne odluke ili stvara nejasnoće oko američkih prioriteta.
Ni mogući postupak opoziva nije isto što i smjena predsjednika. Zastupnički dom pokreće ustavnu optužbu, dok je za osuđujuću odluku u Senatu potrebna potpora dvije trećine prisutnih senatora.
Za Hrvatsku bi dugotrajna neizvjesnost mogla otežati obrambeno planiranje i procjenu međunarodnih gospodarskih rizika. Povezanost s europskim gospodarstvom znači da se dio posljedica može prenijeti preko potražnje za hrvatskim proizvodima, uslugama i turističkim putovanjima. To je mogući kanal utjecaja, a ne prognoza pada prihoda.
Hrvatska zato treba pratiti konkretne odluke o američkom proračunu, pomoći Ukrajini, sankcijama i trgovini. Izbori mijenjaju odnos snaga u Washingtonu, ali njihov stvarni učinak na hrvatske građane pokazat će tek potezi nove većine i predsjednika tijekom sljedećih mjeseci.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.