EKSKLUZIVNO DONOSIMO!: TRUMP POSTAVIO ROK, EUROPA ZANIJEMILA: Novi front na pomolu?

Europska unija našla se pod novim pritiskom iz Washingtona nakon upozorenja da bi svako otvaranje ili mijenjanje već dogovorenog trgovinskog paketa sa Sjedinjenim Američkim Državama moglo imati ozbiljne posljedice po opskrbu energijom. U središtu spora nije samo trgovina, nego i američki ukapljeni prirodni plin, koji je u posljednje dvije godine postao jedan od ključnih oslonaca europske energetske sigurnosti. 

Prema navodima Financial Timesa, američki ambasador pri Europskoj uniji Andrew Puzder poručio je da Bruxelles mora provesti sporazum sa SAD-om bez izmjena ako želi zadržati povoljan pristup američkom LNG-u. Upozorenje dolazi u trenutku kada europske institucije raspravljaju o ratifikaciji pakta koji uključuje i obvezu kupnje američke energije, uključujući LNG, naftu i civilnu nuklearnu tehnologiju, u vrijednosti od 750 milijardi dolara do 2028. godine. 

Cijela priča dobiva dodatnu težinu zbog novog udara na globalno tržište plina. Zatvaranje ili otežan promet kroz Hormuški tjesnac, kao i posljedice napada na katarski Ras Laffan, pojačali su bojazan od poremećaja u svjetskoj opskrbi LNG-om. Iako Europa ne ovisi presudno o plinu koji fizički prolazi kroz Hormuz, ovisna je o globalnoj konkurenciji za raspoložive količine, pa svaki veći poremećaj automatski diže cijene i povećava pritisak na europsko tržište. 

Upravo zato američka strana sada ima jaču pregovaračku poziciju. Puzder je, prema dostupnim izvješćima, upozorio da bi SAD i dalje želio trgovati s Europom, ali ne nužno pod istim uvjetima ako se postignuti dogovor otvori za izmjene. Istodobno, dodatni spor vodi se i oko europskih pravila o emisijama metana, za koja Washington tvrdi da bi mogla otežati ili poskupjeti izvoz američkog plina u EU. 

S europske strane poruka je zasad oprezna, ali jasna. Povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič naglasio je da je postignuti dogovor i dalje temelj pregovora te da ga treba poštovati. Ipak, konačna odluka neće biti jednostavna jer se dio država članica i zastupnika protivi dijelovima sporazuma, posebno u trenutku kada rastu političke tenzije između Bruxellesa i administracije Donalda Trumpa. 

Za Europu je problem dvostruk. S jedne strane želi zadržati stabilnu opskrbu energijom i izbjeći novi šok cijena. S druge strane ne želi ostaviti dojam da pod pritiskom prihvaća uvjete koji bi dugoročno mogli dodatno povećati njezinu ovisnost o jednom dobavljaču. U praksi to znači da se energetska sigurnost sve više pretvara u geopolitičko pitanje prvog reda. To je ujedno i razlog zbog kojeg se upozorenje iz Washingtona u europskim političkim krugovima ne doživljava kao obična trgovinska poruka, nego kao ozbiljan signal o tome koliko je kriza na Bliskom istoku promijenila odnose snaga. 

Ako sporazum prođe bez većih izmjena, Europa bi mogla zadržati sadašnji energetski okvir i izbjeći dodatni pritisak na cijene plina. Ako dođe do blokade ili ozbiljnijih izmjena, rizik od skuplje energije i nove neizvjesnosti postaje znatno veći. U trenutku kada se tržišta i dalje tresu zbog rata na Bliskom istoku, to je scenarij kojeg se u Bruxellesu sve otvorenije pribojavaju.