EUROPA BRUJI O JEDNOM PITANJU: Nakon Orbánova pada, trese li se i Plenkovićeva pozicija?
Poraz Viktora Orbána nakon 16 godina vlasti odjeknuo je i u Hrvatskoj, gdje je ponovno otvoreno pitanje može li doći do slične političke promjene i na domaćoj sceni. U analizi objavljenoj u hrvatskim medijima navodi se da Orbánov pad nije samo mađarski događaj, nego politički signal koji se osjeća širom Europe.
U tekstu se ističe da je Orbán godinama bio simbol dugotrajne i snažno centralizirane vlasti, ali i politički uzor dijelu europske desnice. Istodobno, kritičari su njegov model povezivali sa slabljenjem institucija, pritiscima na pravosuđe i medije te rastućim problemima s korupcijom i vladavinom prava.
Autor analize povlači paralelu s Hrvatskom, upozoravajući da je i HDZ obilježio veći dio političke povijesti samostalne države. No istodobno se naglašava da Hrvatska nije u istoj poziciji kao Mađarska. Politički analitičari upozoravaju da je HDZ duboko vezan uz europski politički prostor, dok je Orbán posljednjih godina bio u otvorenijem sukobu s Bruxellesom i dijelom zapadnih saveznika.
Kao važan faktor Orbánova poraza navode se gospodarske okolnosti. Mađarska se suočavala s visokom inflacijom, slabijim standardom i ozbiljnim pritiscima na ekonomiju, dok je Hrvatska, unatoč rastu cijena, ipak zabilježila rast BDP-a, rast plaća i snažan priljev europskih sredstava. Upravo zbog toga dio analitičara smatra da mađarski scenarij nije moguće jednostavno preslikati na Hrvatsku.
Ipak, rasprava o toj temi ne jenjava. Orbánov pad pokazao je da ni dugotrajna vlast nije nedodirljiva te da birači, kada se ispune određeni politički i ekonomski uvjeti, mogu odlučiti promijeniti smjer. Hoće li se nešto slično dogoditi i u Hrvatskoj, ostaje otvoreno pitanje, ali jedno je sigurno — mađarski izbori ponovno su otvorili veliku raspravu o granicama političke dominacije u Europi.
