Kakvo nas ljeto čeka? Zoran Vakula objavio detaljnu prognozu: ‘Gotovo sam siguran…’
Meteorolog i urednik HRT-a Zoran Vakula iznio je nova predviđanja o vremenskim prilikama koje Hrvatsku očekuju tijekom ljeta 2026. godine. Prema njegovim riječima, vrlo je izgledno da će predstojeći ljetni mjeseci biti topliji od prosjeka, no to ne znači da će vrijeme biti stabilno i bez iznenađenja.
Vakula je u razgovoru za videoserijal Hina Plus naglasio kako dugoročne prognoze upućuju na nastavak trenda iznadprosječno visokih temperatura koji posljednjih godina obilježava velik dio Europe.
Temperature iznad prosjeka gotovo su sigurne
Govoreći o izgledima za ljeto, Vakula je istaknuo da je gotovo uvjeren kako će temperatura zraka tijekom ljeta biti viša od klimatološkog prosjeka.
NE PROPUSTI OVU PRILIKU👇
„Gotovo siguran sam da će temperatura zraka biti barem malo, a većinom i znatno viša nego što je to uobičajeno“, rekao je poznati meteorolog.
Takve prognoze uklapaju se u višegodišnji trend sve toplijih ljeta na području Hrvatske i Europe. Posljednjih godina broj dana s vrlo visokim temperaturama kontinuirano raste, a toplinski valovi postaju sve češći i intenzivniji.
Ipak, Vakula upozorava da visoke temperature ne znače nužno i stabilno vrijeme tijekom cijelog ljeta.
MNOGI SU VEĆ POGLEDALI👇
Toplije ljeto ne znači manje nevremena
Jedna od čestih zabluda jest da vruće ljeto automatski znači mnogo sunčanih dana bez kiše. Meteorolozi upozoravaju da upravo visoke temperature mogu povećati mogućnost razvoja snažnih atmosferskih nestabilnosti.
Prema Vakulinim riječima, tijekom ljeta mogu se očekivati izražene oscilacije vremena, uz povremene pljuskove, grmljavinu, olujni vjetar pa čak i tuču.
Posljednjih godina Hrvatska je svjedočila brojnim ekstremnim vremenskim događajima tijekom ljetnih mjeseci. U samo nekoliko sati pojedina područja znala su primiti količinu oborine koja odgovara višednevnim ili čak višetjednim prosjecima.
Zbog toga stručnjaci naglašavaju da građani trebaju pratiti kratkoročne prognoze i upozorenja meteoroloških službi, osobito tijekom razdoblja visokih temperatura.
Svibanj pokazao pravo lice proljeća
Vakula se osvrnuo i na vremenske prilike tijekom svibnja. Iako je mnogim građanima ostao u sjećanju kao hladan i kišovit mjesec, službeni podaci pokazuju nešto drugačiju sliku.
Prema meteorološkim mjerenjima, svibanj je na kraju bio topliji od prosjeka, dok je količina oborina u većini krajeva Hrvatske bila veća od uobičajene.
U nekim dijelovima zemlje zabilježen je i manjak kiše, što potvrđuje koliko vremenske prilike mogu varirati od regije do regije.
Meteorolog smatra da je ovogodišnji svibanj zapravo pokazao sva obilježja tipičnog proljeća – razdoblja koje karakteriziraju česte promjene vremena, izmjena sunčanih i kišnih dana te nagle temperaturne oscilacije.
Zašto sezonske prognoze nisu potpuno pouzdane?
Vakula je još jednom podsjetio da nijedna vremenska prognoza ne može biti potpuno točna.
Poznata izjava „prognoza nije dijagnoza“ upravo naglašava činjenicu da meteorološke prognoze uvijek sadrže određenu razinu nesigurnosti.
PLENKOVIĆ IZAZVAO BURNE REAKCIJE: “Ljudi se vraćaju u Hrvatsku jer se sada bolje živi”
Meteorolozi danas koriste velik broj računalnih modela koji obrađuju goleme količine podataka iz atmosfere. Međutim, čak i uz naprednu tehnologiju, nije moguće sa stopostotnom sigurnošću predvidjeti sve vremenske procese.
„U svakoj prognozi imate neku vjerojatnost ostvarenja, odnosno neostvarenja“, objasnio je Vakula.
Dok su prognoze temperature uglavnom prilično pouzdane, predviđanje količine oborina i mjesta gdje će pasti kiša znatno je složeniji zadatak.
Može li umjetna inteligencija donijeti savršene prognoze?
Posljednjih godina umjetna inteligencija sve više ulazi i u područje meteorologije. Napredni algoritmi pomažu stručnjacima analizirati ogromne količine podataka te poboljšati preciznost prognoza.
Ipak, Vakula smatra da ni umjetna inteligencija neće moći stvoriti potpuno savršene vremenske prognoze.
Prema njegovom mišljenju, atmosfera je toliko složen sustav da uvijek postoji određena razina nepredvidivosti.
„Ne vjerujem da će umjetna inteligencija dati 100 posto točnu prognozu. Ne vjerujem niti da je takva prognoza uopće moguća“, rekao je.
Iako tehnologija značajno napreduje, ljudsko iskustvo i dalje ostaje važan dio meteorološkog posla.
Što čini dobrog meteorologa?
Vakula ističe da kvalitetan meteorolog mora spojiti teorijsko znanje, praktično iskustvo i ljubav prema poslu.
Prisjetio se svojih početaka u Državnom hidrometeorološkom zavodu, gdje mu je trebalo gotovo dvije godine svakodnevnog rada kako bi naučio pravilno tumačiti prognostičke modele.
Iskusan meteorolog može prepoznati specifičnosti pojedinog područja i bolje procijeniti kako će se vremenski sustavi razvijati u stvarnim uvjetima.
Upravo zbog toga ljudski faktor i dalje ima važnu ulogu, bez obzira na sve sofisticiranije računalne sustave.
Što možemo očekivati od ljeta 2026.?
Prema trenutačnim pokazateljima, Hrvatsku tijekom ljeta 2026. godine očekuju temperature više od prosjeka. Građani se mogu pripremiti na češće vruće dane i moguće toplinske valove.
Istodobno, ne treba isključiti ni razdoblja nestabilnog vremena, lokalne pljuskove, grmljavinska nevremena te pojavu tuče u pojedinim dijelovima zemlje.
Iako dugoročne prognoze pružaju okvirnu sliku, detaljniji razvoj vremenskih prilika bit će moguće preciznije procijeniti tek nekoliko dana unaprijed.
Jedno je ipak gotovo sigurno – ljeto 2026. moglo bi nastaviti trend sve toplijih sezona koje posljednjih godina bilježimo u Hrvatskoj i diljem Europe.
