ČAČIĆ ŽESTOKO UDARIO PO SUSTAVU: Država je neuspješna, građani plaćaju cijenu!

Čačić kritizirao državni sustav i inflacijske mjere: Smatra da Hrvatska plaća cijenu neučinkovite uprave

Predsjednik Reformista i gospodarstvenik Radimir Čačić iznio je niz kritika na račun funkcioniranja državnog sustava u Hrvatskoj, posebno u kontekstu inflacije, javne potrošnje, administracije, apartmanizacije i energetske politike. Komentirajući najnovije Vladine mjere protiv rasta cijena, poručio je da one mogu biti djelimično potrebne, ali da same po sebi ne rješavaju dublje uzroke ekonomskih problema.

Čačić smatra da se Hrvatska već duže vrijeme suočava s inflacijom koja je viša od prosjeka eurozone i da se razlika u odnosu na razvijenije europske države ne može smanjiti samo kratkoročnim intervencijama. Prema njegovom mišljenju, dio mjera Vlade može pomoći u ublažavanju posljedica za građane, ali ne predstavlja dovoljno snažan odgovor na strukturne slabosti sustava.

Posebno je istaknuo da su nove mjere izazvale reakcije među malim iznajmljivačima apartmana i kuća za odmor, prvenstveno zbog povećanja paušalnog poreza po turističkom krevetu. Ova tema posljednjih godina sve češće otvara raspravu o tome koliko je postojeći turistički model održiv i da li je porezni sustav predugo poticao ulaganja u kratkoročni najam, umjesto u dugoročno stanovanje i druge oblike gospodarske aktivnosti.

Prema Čačićevom stavu, hrvatski model apartmanizacije velikim je dijelom posljedica porezne politike koja je godinama činila ulaganje u apartmane izuzetno privlačnim. Smatra da su mnogi građani procijenili kako im je takav oblik ulaganja isplativiji od dugoročnog najma stanova ili drugih poslovnih aktivnosti. Upozorio je da takav model može dodatno utjecati na dostupnost stanovanja, posebno u turističkim gradovima i obalnim područjima.

U dijelu koji se odnosi na državni sustav, Čačić je posebno kritizirao troškove administracije i javne uprave. Prema njegovim riječima, Hrvatska izdvaja veći udio BDP a za javne službe, administraciju i činovnički aparat nego što je prosjek u Europskoj uniji. Istovremeno je naveo da država, prema njegovoj ocjeni, manje izdvaja za neke najosjetljivije skupine, uključujući umirovljenike i socijalno ugrožene građane.

Takve tvrdnje uklapaju se u širu javnu raspravu o učinkovitosti državne uprave. Dio političara i ekonomskih analitičara već godinama upozorava da Hrvatska ima složen, skup i često spor sustav odlučivanja. S druge strane, javni sektor obuhvaća i važne službe poput obrazovanja, zdravstva, sigurnosti, socijalne zaštite i lokalne uprave, pa se svaka rasprava o troškovima mora voditi pažljivo i uz jasno razlikovanje administrativnog opterećenja od nužnih javnih usluga.

Čačić je komentirao i rast plaća u javnom sektoru, tvrdeći da je dio povećanja plaća imao utjecaj na inflaciju. Prema njegovom mišljenju, rast plaća uoči izbora dodatno je potaknuo pritisak na cijene. Ipak, ova tema zahtijeva širi kontekst jer rast plaća može imati više uzroka, uključujući manjak radne snage, pritisak sindikata, rast troškova života i potrebu zadržavanja zaposlenih u javnim službama.

Govoreći o oporezivanju ekstraprofita, Čačić je podržao ideju da se taj segment bolje regulira. Smatra da na manjim i manje konkurentnim tržištima lakše dolazi do stvaranja velikih profita, posebno u situacijama kada građani nemaju dovoljan izbor ili kada tržište nije dovoljno otvoreno. Prema njegovoj ocjeni, država bi morala imati jasnije mehanizme kojima sprječava da teret inflacije nesrazmjerno pada na građane, dok pojedini sektori ostvaruju iznadprosječne zarade.

Pročitajte i:
HRSTIĆ U PROBLEMU! Izmislila spor koji ne postoji: Medikol i KBC Rijeka je odmah razotkrili!

Jedna od tema koju je spomenuo jeste i uvođenje registra kućanstava. Čačić smatra da bi takav registar mogao omogućiti preciznije usmjeravanje socijalnih potpora prema građanima kojima je pomoć najpotrebnija. Ideja ciljanih potpora često se spominje u ekonomskim raspravama jer opće mjere mogu biti skupe i manje učinkovite, dok preciznije mjere mogu bolje zaštititi najugroženije skupine. S druge strane, takav sustav zahtijeva kvalitetne podatke, zaštitu privatnosti i pouzdanu administrativnu provedbu.

Posebno se osvrnuo na rad inspekcijskih službi, navodeći da postoji problem nedostatka ljudi i sporog reagiranja. Prema njegovoj ocjeni, inspekcije ne djeluju dovoljno učinkovito, što može utjecati na provedbu propisa u turizmu, trgovini, radu i drugim sektorima. Učinkovita inspekcija važna je za poštenu tržišnu utakmicu jer sprječava da oni koji ne poštuju pravila budu u povoljnijem položaju od onih koji posluju zakonito.

U završnom dijelu svojih komentara Čačić je kao jedan od ključnih problema izdvojio energetsku politiku. Smatra da su dosadašnje mjere protiv inflacije uglavnom imale ograničen učinak, dok je stabilnost cijena energije jedna od rijetkih stvari koje je ocijenio pozitivno. Ipak, upozorio je da Hrvatska mora brže razvijati energetsku infrastrukturu, posebno kada je riječ o obnovljivim izvorima energije.

Prema njegovim riječima, veliki energetski projekti, uključujući solarne elektrane, čekaju predugo zbog administrativnih prepreka i problema s prijenosnom mrežom. Čačić smatra da država mora brže izdavati dozvole, modernizirati infrastrukturu i omogućiti realizaciju investicija koje mogu dugoročno smanjiti ovisnost o uvozu energije. Kao važne razvojne projekte spomenuo je i nove hidroenergetske sustave na Savi te izgradnju nizinske željezničke pruge.

Njegove kritike pokazuju da se rasprava o inflaciji ne može svesti samo na cijene u trgovinama. Ona uključuje širu sliku javne potrošnje, porezne politike, turizma, plaća, učinkovitosti administracije, energetike i investicija. Upravo zato se ekonomske mjere ne mogu ocjenjivati samo prema kratkoročnom učinku, nego i prema tome da li dugoročno mijenjaju sustav koji proizvodi iste probleme.

Čačićeve izjave vjerovatno će izazvati različite reakcije. Oni koji dijele njegovu kritiku državne uprave mogu ih vidjeti kao upozorenje da su Hrvatskoj potrebne dublje reforme. S druge strane, predstavnici vlasti mogli bi istaknuti da su mjere protiv inflacije bile nužne u kriznim okolnostima i da je država morala reagirati kako bi zaštitila građane od rasta cijena. U svakom slučaju, tema ostaje važna jer se direktno tiče životnog standarda, cijena, javnih usluga i budućeg razvoja zemlje.

Za građane je najvažnije pitanje hoće li se političke rasprave pretočiti u konkretne promjene. Ako se želi smanjiti inflatorni pritisak i povećati životni standard, Hrvatska će morati istovremeno raditi na učinkovitijoj upravi, pametnijoj socijalnoj politici, pravednijem poreznom sustavu, boljoj energetskoj infrastrukturi i održivijem turističkom modelu. Bez takvog šireg pristupa, svaka nova mjera može ostati samo privremeno rješenje za problem koji se stalno vraća.