Karleuša može da tuži Tošića po dva osnova? Advokatica razjasnila šta sledi!
U centru pažnje domaće javnosti ponovo se našla jedna od najvećih zvezda na estradnoj sceni, Jelena Karleuša, ovog puta zbog složene porodično-pravne situacije sa bivšim suprugom Duškom Tošićem. Priče o stanu na Dedinju, vraćenim ključevima, promenjenim bravama i međusobnim optužbama otvorile su brojna pitanja – gde prestaju spekulacije, a gde počinje zakon.
O pravnim aspektima ovog slučaja govorila je advokatica Jovanka Zečević, koja je objasnila da je ključno pitanje vlasništva nad nekretninom i prava na posed.
Prema njenim rečima, ukoliko se stan vodi na maloletnu decu, tada je njihova majka i zakonski staratelj ujedno i lice koje zastupa njihova prava.
„U takvim situacijama drugi supružnik nema pravo da samoinicijativno ulazi u nekretninu, naročito ne u odsustvu dece i staratelja. Promena brava u tom slučaju može predstavljati smetanje poseda“, navodi Zečević.
Advokatica ističe da je dodatno važno to što su deca maloletna, jer se svako postupanje koje utiče na njihovu imovinu posmatra sa posebnom pažnjom.
„Ako je tačno da su deca vlasnici, a da je došlo do promene brava bez saglasnosti, to može predstavljati zloupotrebu i potpuno je nepotrebno“, dodaje ona.
Sporazumi i problemi bez pisanog traga
Sa druge strane, Duško Tošić i njegov pravni tim tvrde da je tokom brakorazvodne parnice postojao dogovor prema kojem je Jelena Karleuša sa decom trebalo da se preseli u drugu nekretninu, dok bi on nastavio da koristi predmetni stan.
Zečević naglašava da su usmeni dogovori čest izvor problema u razvodima.
„Presuda mora biti jasna i precizna – ko je vlasnik, ko koristi nepokretnost i pod kojim uslovima. Ono što se ne nalazi u pisanom aktu često prestaje da važi kada se odnosi pogoršaju“, objašnjava ona.
Čak i u slučaju postojanja dogovora, advokatica navodi da samoinicijativni ulazak i promena brava nisu dozvoljeni način rešavanja spora.
Dva moguća osnova za tužbu
Prema rečima Jovanke Zečević, ukoliko se navodi pokažu tačnim, Jelena Karleuša ima osnov za tužbu po dva pravna osnova.
Prvi je smetanje poseda, što podrazumeva pravo da se traži vraćanje u prethodno stanje, odnosno vraćanje brava na stanje pre promene.
Drugi osnov može biti privatna krivična tužba zbog samovlašća, koja se odnosi na bespravno ulaženje u tuđu nepokretnost i eventualno raspolaganje stvarima bez dozvole.
„Nadam se da će se sve rešiti bez daljih postupaka, jer su ovakve situacije najteže za decu, naročito u razvodima“, istakla je Zečević.
Odgovor Duška Tošića i pitanje alimentacije
Povodom cele situacije oglasio se i advokat Duška Tošića, Nikola Premović, koji tvrdi da Tošić nije neovlašćeno ušao u stan, već u nepokretnost koja mu pripada po važećem kupoprodajnom ugovoru.
Takođe je naveo da Tošić ne duguje alimentaciju, ističući da je njegovo dugovanje po tom osnovu „nula dinara“.
Sa druge strane, Jelena Karleuša javno tvrdi da alimentacija nije redovno isplaćivana, naglašavajući da pokušava da problem reši putem advokata, ali bez uspeha.
Ona je podsetila i na novi zakonski mehanizam prema kojem država može isplatiti alimentaciju, a zatim potraživati sredstva od roditelja koji ne ispunjava zakonske obaveze.
