HRVATI BJEŽE IZ NJEMAČKE: Situacija je alarmantna…
Nova studija temeljena na kvalitativnim intervjuima i statističkim podacima pokazuje da značajan broj ljudi koji dolaze živjeti u Njemačku napušta zemlju već u prve četiri godine nakon dolaska.
Prema rezultatima istraživanja, među najčešćim razlozima odlaska navode se visoki troškovi života, osjećaj da mnogi ne mogu financijski održati život u Njemačkoj, ali i problemi poput diskriminacije na radnom mjestu, nepriznavanja kvalifikacija, birokracije i nedostatka podrške u svakodnevnom životu.
Neki ispitanici u studiji navode kako Njemačku doživljavaju kao “nestabilno mjesto za život”, što ih potiče na povratak u matične zemlje ili preseljenje u druge države.
Jedna od autorica studije Pawlik upozorila je da bi Njemačka mogla izgubiti velik broj radnika iz Europske unije.
NE PROPUSTI OVU PRILIKU👇
“Ne možemo si priuštiti gubitak trećine građana EU zbog loših uvjeta”, istaknula je.
Rumunji i dalje najbrojniji među doseljenicima iz EU
Prema godišnjem izvješću Saveznog ureda za migracije i izbjeglice, Rumunjska i dalje ostaje zemlja iz koje dolazi najveći broj doseljenika u Njemačku.
MNOGI SU VEĆ POGLEDALI👇
Nakon Rumunjske slijede Poljska i Bugarska, dok se iza njih nalaze Italija, Mađarska i Španjolska. Kao i prethodnih godina, gotovo tri četvrtine imigranata iz EU dolazi iz zemalja koje punu slobodu kretanja u Njemačkoj imaju tek posljednjih 10 do 15 godina.
Rumunjski, poljski i bugarski državljani činili su čak 80 posto te skupine.
Imigracija pala na najnižu razinu od 2011.
U 2024. godini imigracija u Njemačku pala je na najnižu razinu od 2011. godine. Najveći pad zabilježen je upravo među državljanima nekih od najvažnijih zemalja doseljavanja.
NAJNOVIJA VIJEST: Evropa se sprema! Deset zemalja napravilo zajednički plan: Evo šta predviđaju u slučaju...
Pad broja doseljenika iznosio je:
- Hrvatska – oko 30%
- Poljska – oko 21%
- Bugarska – oko 19%
Neto migracija iz ostalih zemalja EU u 2024. godini iznosila je 38.735 ljudi, što predstavlja pad od 66,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosila oko 117.000 ljudi.
Njemačka se suočava s velikim nedostatkom radne snage
Istovremeno, Njemačka se suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage u ključnim sektorima gospodarstva.
Prema podacima Njemačkog ekonomskog instituta (IW), u deset najugroženijih sektora nedostaje više od 260.000 radnika, dok samo u zdravstvu nedostaje oko 46.000 zaposlenih.
Nedostatak radne snage već ima vidljive posljedice. U zdravstvenom sustavu dolazi do dugih čekanja na liječničke preglede, dok u građevinskom sektoru manjak radnika usporava izgradnju novih stanova.
Stručnjakinja IW-a Valeria Quispe upozorava da slabiji gospodarski rast trenutačno donekle ublažava pritisak, ali naglašava kako je riječ o dugoročnom strukturnom problemu.
Rast zaposlenosti u Njemačkoj posljednjih godina dolazi gotovo isključivo od radnika izvan Europske unije, dok se broj zaposlenih Nijemaca smanjuje zbog odlaska generacije baby boomera u mirovinu.
Unatoč tome što Njemačka godišnje prima između 400.000 i 700.000 imigranata, stručnjaci ističu da je zadržavanje radnika iz EU ključno za dugoročnu stabilnost gospodarstva.
