BRISEL POSLAO OŠTRU PORUKU: Napredak Srbije ka EU praktično zaustavljen – stigao kritičan izveštaj
Napredak Srbije ka pristupanju European Union poslednjih godina praktično je zaustavljen, navodi se u nacrtu izveštaja European Parliament o Srbiji, uz upozorenje da su glavne zabrinutosti povezane sa stanjem demokratije, vladavine prava i osnovnih sloboda.
U dokumentu se naglašava da Srbija u poslednjem periodu nije ostvarila značajan napredak u ključnim oblastima koje su neophodne za članstvo u Evropskoj uniji.
„Poslednjih godina napredak Srbije ka pristupanju Evropskoj uniji je zaustavljen, pri čemu su zabrinutosti uglavnom usmerene na stanje demokratije i vladavine prava“, navodi se u nacrtu izveštaja koji potpisuje izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula.
U dokumentu se ističe da postoji veliki broj pitanja koja zahtevaju hitno rešavanje, među kojima su politička polarizacija, potreba za reformama u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i usklađivanje spoljne politike sa Evropskom unijom.
Izveštaj navodi i da Srbija nije ostvarila značajan napredak u mnogim pregovaračkim poglavljima.
„Žalimo zbog činjenice da je Srbija ostvarila ograničen ili nikakav napredak u ispunjavanju merila za članstvo u EU u mnogim pregovaračkim poglavljima. Pregovori o pristupanju treba da napreduju samo na osnovu merljivog i održivog napretka“, stoji u dokumentu.
Posebna pažnja posvećena je i političkoj situaciji u zemlji, u kontekstu masovnih protesta koji se održavaju širom Srbije od novembra 2024. godine. U izveštaju se navodi da ti protesti odražavaju duboko nezadovoljstvo građana i studenata koji zahtevaju odgovornost i reforme povezane sa vladavinom prava.
Evropski parlament ocenjuje da bi održavanje slobodnih i fer izbora, uz punu primenu preporuka OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights, moglo biti ključni korak ka smirivanju političke krize.
Dokument se osvrće i na istragu urušavanja nadstrešnice na železničkoj stanici u Novi Sad, navodeći da postupci još nisu završeni i da je neophodna potpuna transparentnost i nezavisnost pravosuđa.
Evropski parlament izražava zabrinutost i zbog načina na koji su vlasti reagovale tokom protesta, navodeći da su demonstranti, studenti, aktivisti i novinari bili izloženi različitim oblicima pritisaka, uključujući prekomernu upotrebu sile, proizvoljna privođenja i zastrašivanje.
U istom kontekstu ukazuje se i na pogoršanje uslova rada za novinare, uz poziv Srbiji da preokrene negativne trendove u oblasti slobode medija.
Posebno kritičan deo izveštaja odnosi se na izmene pravosudnih zakona koje je Narodna skupština usvojila krajem januara 2026. godine. Evropski parlament ocenjuje da te promene predstavljaju ozbiljan korak unazad jer, kako se navodi, mogu dodatno oslabiti nezavisnost pravosuđa i autonomiju tužilaštva.
U dokumentu se naglašava i da normalizacija odnosa sa Kosovo ostaje ključni element evropske perspektive Srbije, uz podsećanje na bezbednosne incidente na severu pokrajine i slučaj napada u Banjskoj 2023. godine.
Evropski parlament zaključuje da dalji napredak Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji zavisi od konkretnih i merljivih rezultata u oblasti demokratije, vladavine prava, slobodnih izbora, osnovnih prava i regionalne stabilnosti.
