Američki novinar tvrdi: Trump mijenja pristup prema BiH, a jedan od razloga je i pogrešna procjena Dodika
Analiza iz SAD-a otvara pitanje nove politike Washingtona prema BiH, Južne interkonekcije i odnosa prema Miloradu Dodiku
Američki novinar Charles Kennedy objavio je opsežnu analizu u kojoj tvrdi da administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa mijenja višedecenijski pristup prema Bosni i Hercegovini. Prema njegovoj interpretaciji, nova politika Washingtona sve više je povezana s energetskim i poslovnim interesima, posebno projektom Južne interkonekcije.
Kennedy u tekstu objavljenom na portalu OilPrice navodi da bi Bosna i Hercegovina mogla postati jedno od područja na kojem će Trumpova administracija pokušati ostvariti značajniji utjecaj. Istovremeno tvrdi da su potezi Washingtona prema BiH zasnovani na procjenama koje bi mogle imati ozbiljne političke posljedice.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Posebnu pažnju američki novinar posvećuje odnosu Trumpove administracije prema predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, tvrdeći da je Washington u jednom trenutku procijenio da bi Dodika bilo moguće politički kontrolisati.
Prema Kennedyjevoj analizi, upravo se ta procjena pokazala problematičnom.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Nova politika Washingtona prema BiH
Kennedy tvrdi da je od druge polovine 2025. godine došlo do promjene dugogodišnje američke politike prema Bosni i Hercegovini. Kao jedan od ključnih interesa navodi izgradnju plinovoda kojim bi se američki LNG preko Hrvatske dopremao u BiH.
Autor istovremeno problematizira poslovne strukture koje su povezane s realizacijom projekta, kao i osobe koje bi, prema njegovim tvrdnjama, mogle imati koristi od novog pristupa Washingtona.
Prema njegovoj interpretaciji, američka administracija nastoji pronaći domaće političke i poslovne partnere koji bi podržali njene planove.
Takav pristup, smatra Kennedy, mogao bi otvoriti pitanje transparentnosti, ali i utjecati na odnose unutar Bosne i Hercegovine.
Dodik kao dio američke strategije
Jedan od najzanimljivijih dijelova analize odnosi se na Milorada Dodika.
Kennedy navodi da su Republika Srpska i Dodikov politički aparat godinama ulagali značajna sredstva u lobiranje u Washingtonu. Kao primjer spominje ugovor s kompanijom RRB Strategies, koju predvodi bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, poznat kao Trumpov saveznik.
U tekstu se spominje i Michael Flynn, koji je preko organizacije Gold Institute for International Strategy, prema Kennedyjevim tvrdnjama, učestvovao u povezivanju Dodika s političkim i poslovnim krugovima u Washingtonu.
Američki novinar tvrdi da je jedan od ciljeva takvog djelovanja bio politička rehabilitacija Dodika.
Prema njegovoj interpretaciji, kontakti između Trumpove administracije i Dodika započeli su tokom 2025. godine, a kasnije je došlo i do ukidanja američkih sankcija Dodiku, njegovim saradnicima i članovima porodice.
Južna interkonekcija u centru pažnje
Kennedy kao drugi veliki element nove američke politike izdvaja projekt Južne interkonekcije.
Prema njegovim navodima, američki predstavnici su krajem 2025. godine razgovarali s liderima glavnih političkih stranaka u Federaciji BiH o mogućem modelu prema kojem bi američka privatna kompanija razvijala, izgradila i upravljala plinovodom.
Autor navodi da tada nije bila javno poznata kompanija koja bi trebala realizirati takav projekt.
Nekoliko dana kasnije, prema Kennedyjevoj analizi, u američkoj saveznoj državi Wyoming registrovana je kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Upravo ta kompanija kasnije je postala jedan od ključnih elemenata Kennedyjeve priče o novoj američkoj politici prema BiH.
Ko stoji iza AAFS-a?
Posebnu pažnju Kennedy posvećuje Ameru Bekanu, kojeg opisuje kao lobistu i osobu koja povezuje različite poslovne i političke krugove.
Prema njegovim tvrdnjama, Bekan je u američki projekt uključen zbog svojih kontakata i sposobnosti lobiranja, a ne zbog iskustva u izgradnji energetske infrastrukture.
U tekstu se također navode Jesse Binnall, lični advokat Donalda Trumpa, te Joe Flynn, brat Michaela Flynna.
BiH
STIŽE VELIKA PROMJENA VREMENA! Rijetki Super El Niño jača, evo šta čeka Evropu
13h 52min
Kennedy problematizira vlasničku strukturu kompanije AAFS, njeno iskustvo i način na koji bi bila uključena u realizaciju Južne interkonekcije.
Posebno pitanje koje postavlja jeste koliko bi vrijednosti projekta ostalo kompaniji koja bi djelovala kao posrednik.
Autor vrijednost projekta procjenjuje na oko 1,5 milijardi eura, uz tvrdnju da se oko njegovog finansiranja, vlasništva i potencijalnih izvođača i dalje postavljaju pitanja.
Spor oko državne imovine
Kennedy dio svoje analize posvećuje i pitanju državne imovine u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovoj interpretaciji, rješavanje ovog pitanja moglo bi biti povezano s realizacijom infrastrukturnih projekata, uključujući i Južnu interkonekciju.
Posebno se osvrće na ulogu bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je ranije suspendovao zakon Republike Srpske kojim je taj entitet pokušao regulisati pitanje državne imovine.
Kennedy smatra da je Schmidtovo insistiranje na državnom nivou kao nadležnom za državnu imovinu predstavljalo prepreku određenim političkim i poslovnim planovima.
U svojoj analizi dalje iznosi tvrdnje o pritisku na OHR i promjenama koje su uslijedile nakon Schmidtovog odlaska.
Šta se događa s Dodikom?
Najvažniji dio Kennedyjeve analize dolazi na kraju, kada se vraća na odnos Washingtona prema Miloradu Dodiku.
Prema njegovom mišljenju, Trumpova administracija je pogriješila ako je vjerovala da će Dodik nakon ukidanja sankcija postati politički partner kojeg je moguće kontrolisati.
Kennedy tvrdi da su se događaji razvijali drugačije od očekivanog.
Prema njegovim navodima, Dodik je nakon ukidanja sankcija nastavio s političkim potezima koje Washington nije mogao jednostavno kontrolisati, uključujući ponovno zagovaranje secesionističke politike i kritike institucija Bosne i Hercegovine.
Autor također podsjeća da je Dodik tokom posjete SAD-u govorio o Sarajevu kao neprijatelju Republike Srpske i tražio odlazak visokog predstavnika.
Istovremeno, dio američkih zastupnika tražio je ponovno uvođenje sankcija, uz obrazloženje da je njihovo ukidanje ohrabrilo Dodika.
Nova faza odnosa SAD-a i BiH?
Kennedyjeva analiza tako otvara šire pitanje budućnosti američke politike prema Bosni i Hercegovini.
Njegove tvrdnje povezuju nekoliko različitih procesa: odnos Trumpove administracije prema Dodiku, lobiranje u Washingtonu, Južnu interkonekciju, pitanje državne imovine i ulogu OHR-a.
Ipak, važno je naglasiti da se radi o analizi i tvrdnjama američkog novinara, a ne o službenoj potvrdi američke administracije da je njena politika prema BiH zasnovana upravo na motivima koje Kennedy navodi.
Njegova procjena posebno je zanimljiva zbog tvrdnje da je Washington možda pogrešno procijenio Dodika i njegovu spremnost da slijedi američke interese.
Ukoliko se takva procjena pokaže tačnom, odnos Trumpove administracije prema BiH i Republici Srpskoj mogao bi u narednom periodu doživjeti dodatne promjene.
Pratite Balkan News Channel
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.