Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić govorio je o pritiscima na zaposlene i saradnike ove institucije, policijskim ispitivanjima i pokušajima da se kompromituje njen rad. U podcastu Vijesti.ba iznio je i tvrdnje o navodnoj akciji MUP-a RS koja je, prema njegovim riječima, prije dvije godine bila pripremana uoči obilježavanja godišnjice genocida.
Suljagić tvrdi da su pritisci ponovo intenzivirani nakon objavljivanja izvještaja o negiranju genocida u Srebrenici. Posebno se osvrnuo na pozive zaposlenima i saradnicima Memorijalnog centra na policijska ispitivanja, kao i na ono što smatra pokušajem zastrašivanja institucije.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Šta Suljagić tvrdi da se događalo prije komemoracije
Jedna od najtežih tvrdnji koje je iznio odnosi se na navodnu akciju MUP-a RS iz perioda prije komemoracije 11. jula.
Prema njegovim riječima, postojala je namjera da specijalne policijske jedinice uđu u Memorijalni centar nekoliko dana prije obilježavanja godišnjice.
Tekst se nastavlja ispod promocije
“Plan je bio da specijalci upadnu u MC par dana uoči komemoracije 11. jula. To je propalo zahvaljujući OSA-i, čiji su se agenti pojavili u ključnom trenutku”, rekao je Suljagić.
Ove tvrdnje predstavljaju njegovu verziju događaja, dok bi za konačnu potvrdu takvih navoda bili potrebni službeni dokumenti i potvrde nadležnih institucija.
Policijska ispitivanja zaposlenih i saradnika
Suljagić je govorio i o aktuelnim policijskim postupanjima prema ljudima povezanim s Memorijalnim centrom. Tvrdi da policijski pozivi nisu novi te da se slične situacije, prema njegovim riječima, ponavljaju iz godine u godinu.
Posebno je naveo slučajeve u kojima su policijski službenici dolazili na adrese ljudi povezanih s vjerskim i društvenim životom Srebrenice.
“Oni svake godine nama nešto urade. Priveli su našeg bricu. Dva puta u jednom danu policija ide na vrata glavnom imamu, bez da kažu zašto ga traže”, rekao je Suljagić.
Direktor Memorijalnog centra tvrdi i da su pojedini ljudi dobijali pozive u kasnim večernjim satima, uz nalog da se narednog jutra jave policiji, bez jasnog objašnjenja razloga.
Šta se Memorijalnom centru stavlja na teret?
Prema informacijama koje je Suljagić iznio, u fokusu policijske istrage nalaze se navodne nepravilnosti povezane s porezima i doprinosima.
On tvrdi da će insistirati na tome da se postupak dovede do kraja i da nadležni utvrde postoje li stvarne nepravilnosti.
“Meni stavljaju na teret da su utajeni porez i doprinosi. Hajde, sad lijepo utvrdite. Ne, vi hoćete da pokažete da ste sila”, rekao je Suljagić.
Istovremeno je iznio i tvrdnje o tome da postoje osobe koje su, kako tvrdi, dolazile do dokumenata s imenima i ličnim podacima zaposlenih i saradnika. Te navode također nije moguće tretirati kao utvrđene činjenice bez nezavisne potvrde i odgovarajuće istrage.
Pritisak dolazi u osjetljivom trenutku
Poseban kontekst cijeloj priči daje činjenica da se pritisci na Memorijalni centar spominju u periodu pojačane pažnje prema pitanju negiranja genocida u Srebrenici.
Memorijalni centar posljednjih godina objavljuje izvještaje kojima dokumentira slučajeve negiranja i relativiziranja genocida, uključujući izjave javnih zvaničnika i druge oblike osporavanja historijski utvrđenih činjenica.
Upravo zbog toga rad institucije ima mnogo širi značaj od svakodnevnog administrativnog djelovanja. Njena uloga uključuje čuvanje dokumentacije, istraživanje, obilježavanje godišnjica i edukaciju o genocidu počinjenom nad Bošnjacima Srebrenice.
Reagirali i američki kongresmeni
Na postupanje prema zaposlenima i saradnicima Memorijalnog centra prethodno su reagirali i američki kongresmeni Wesley Bell i Ann Wagner, kopredsjedavajući Bipartijskog kongresnog kluba za Bosnu i Hercegovinu.
Njihova reakcija pokazuje da slučaj više nije samo pitanje odnosa lokalnih institucija prema jednoj ustanovi. Srebrenica ima snažnu vezu s bosanskohercegovačkom dijasporom u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno na području St. Louisa.
Američki zvaničnici pozvali su nadležne da poštuju vladavinu prava i omoguće Memorijalnom centru da nesmetano obavlja svoju misiju.
Suljagić govori i o “brisanju tragova genocida”
U razgovoru se otvorilo i mnogo šire pitanje načina na koji se danas čuva sjećanje na ratne zločine.
Suljagić je govorio o onome što naziva pokušajima “brisanja tragova genocida”, posebno kroz promjene prostora na kojima su se dogodili zločini. Kao jedan od primjera spominje lokacije na kojima se danas odvija svakodnevni život, uključujući obnovljenu osnovnu školu u Roćeviću.
Takve teme imaju posebno osjetljivu dimenziju jer se pitanje fizičkih tragova ratnih zločina direktno povezuje s načinom na koji će buduće generacije učiti o onome što se dogodilo.
“Ne mogu me ucijeniti, ne mogu zastrašiti”
Na kraju razgovora Suljagić je govorio i o vlastitom iskustvu i razlozima zbog kojih, kako kaže, neće odustati od javnog djelovanja.
“Ne mogu me ucijeniti, ne mogu zastrašiti, ja sam bio mrtav deset dana. Mene su davno ubili i ganjat ću ih dok sam živ, nikad neću ušutit”, rekao je Suljagić.
U završnom dijelu podcasta govorio je i o političkim odnosima u Republici Srpskoj, ulozi pojedinih zvaničnika te svojim procjenama mogućeg razvoja situacije.
Njegove tvrdnje o mogućim budućim potezima političkog rukovodstva RS treba posmatrati kao njegovu procjenu, a ne kao potvrđenu najavu događaja.
Šta slijedi za Memorijalni centar?
Najvažnije pitanje sada je kako će se završiti policijski postupci protiv zaposlenih i saradnika Memorijalnog centra i hoće li rezultirati konkretnim optužnicama ili drugim pravnim postupcima.
Istovremeno, pažnja međunarodne javnosti prema slučaju dodatno raste. Za Memorijalni centar posebno je važno da se eventualne nepravilnosti istraže kroz transparentan pravni postupak, ali i da se njegovim zaposlenima omogući nesmetan rad bez zastrašivanja ili pritisaka.
Daljnji potezi policije, tužilaštva i drugih nadležnih institucija mogli bi pokazati hoće li slučaj ostati na nivou istrage ili će dobiti konkretniji pravni epilog.
Pratite Balkan News Channel
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.