Ministarstvo pravosuđa priprema izmjene Kaznenog zakona kojima bi se obuhvatili novi oblici digitalnog nasilja, uključujući zloupotrebu intimnih fotografija i seksualne deepfake snimke
Hrvatska priprema izmjene Kaznenog zakona kojima bi se uveo niz novih kaznenih djela povezanih s digitalnim nasiljem i zloupotrebom tehnologije. Među ponašanjima koja bi ubuduće mogla biti posebno kažnjiva nalaze se internetsko uhođenje, uznemiravanje putem digitalnih komunikacija i slanje eksplicitnih fotografija osobama koje ih nisu tražile.
Izmjene je najavio ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, ističući da se zakonodavstvo mora prilagođavati novim oblicima kriminaliteta koji nastaju razvojem tehnologije.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Rad na izmjenama povezan je s obavezom Hrvatske da svoje zakonodavstvo uskladi s direktivom Evropske unije o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Prijedlog bi trebao obuhvatiti i oblike nasilja koji se odvijaju putem društvenih mreža i drugih internetskih platformi.
Internetsko uhođenje postaje posebno kazneno djelo
Jedna od najvažnijih novina odnosi se na uhođenje putem interneta. Prema najavljenim izmjenama, takvo ponašanje bilo bi posebno propisano kao kazneno djelo, a direktiva predviđa da maksimalna kazna ne smije biti niža od jedne godine zatvora.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Osim toga, izmjenama bi se obuhvatilo uznemiravanje putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija, kao i neovlašteno otkrivanje ličnih podataka na društvenim mrežama i drugim internetskim kanalima.
Time bi se dodatno proširila pravna zaštita osoba koje su izložene ponavljanom uznemiravanju, praćenju ili zloupotrebi privatnih informacija u digitalnom prostoru.
Slanje intimnih fotografija bez pristanka
Posebna pažnja posvećena je slanju fotografija i snimaka spolnih organa osobama koje ih ne žele primiti. Takvo ponašanje trebalo bi biti obuhvaćeno novim kaznenim odredbama.
Planirane izmjene odnose se i na neovlašteno dijeljenje fotografija i snimaka seksualno eksplicitnog sadržaja, kao i fotografija intimnih dijelova tijela.
Hrvatski Kazneni zakon već od 2021. predviđa kaznu zatvora do tri godine za osobu koja bez pristanka snimane osobe drugima učini dostupnom snimku spolno eksplicitnog sadržaja, iako je ona prvobitno nastala uz pristanak, ali za ličnu upotrebu.
Novim izmjenama ta bi se zaštita proširila i na druge oblike intimnog materijala, uključujući fotografije koje prikazuju intimne dijelove tijela.
Kazne i za seksualne deepfake snimke
Zakonodavne promjene trebale bi obuhvatiti i zloupotrebu umjetne inteligencije za izradu lažnih seksualno eksplicitnih sadržaja.
Riječ je o takozvanim deepfake snimkama, u kojima se stvarna osoba pomoću digitalnih alata lažno prikazuje u seksualnim situacijama. Kažnjivo bi moglo biti i širenje takvih manipuliranih materijala, ali i prijetnja njihovim objavljivanjem.
Ova odredba posebno je značajna zbog sve dostupnijih alata umjetne inteligencije kojima se fotografije i snimci mogu mijenjati tako da osoba izgleda kao da učestvuje u događajima koji se nikada nisu dogodili.
Hrvatska
Stigli su podaci o poskupljenjima u Hrvatskoj, jedan trošak bilježi rast od čak 20,7 posto
1h 35min
Direktiva Evropske unije predviđa i kažnjavanje sakaćenja ženskih spolnih organa te prisile na sklapanje braka. Ta su kaznena djela već obuhvaćena hrvatskim zakonodavstvom, zbog čega će u tim dijelovima biti potrebna manja usklađivanja.
Habijan: Tehnologija se razvija brže od zakona
Ministar Damir Habijan poručio je da se Kazneni zakon mora češće prilagođavati promjenama koje donosi tehnološki razvoj.
“Sigurno će te izmjene Kaznenog zakona morati biti češće i brže. Tehnologija ide jako brzo, a normativni dio ponekad kasni za tim”, izjavio je Habijan.
Naglasio je da nove tehnologije stvaraju rizike koji prije nekoliko godina nisu bili toliko prisutni ili nisu bili prepoznati u postojećim zakonskim rješenjima. Kao jedno od područja koje zahtijeva dodatnu pažnju naveo je i moguće ugrožavanje života i imovine korištenjem sistema umjetne inteligencije.
Hrvatska priprema i nova pravila za djecu na internetu
Osim izmjena Kaznenog zakona, Ministarstvo pravosuđa radi i na prijedlogu zakona o zaštiti maloljetnika u digitalnom okruženju. Habijan je najavio da bi taj zakon trebao biti donesen tokom 2027. godine.
Ministar se osvrnuo i na evropski prijedlog poznat kao EU Kids Act, koji se odnosi na zaštitu djece na internetu i provjeru dobi korisnika digitalnih platformi.
Prema nacrtu rješenja o kojem se razgovara na nivou Evropske unije, djeci mlađoj od 13 godina ograničio bi se pristup društvenim mrežama. Za uzrast od 13 do 15 godina pristup bi bio moguć uz nadzor roditelja ili staratelja, dok za starije od 15 godina ne bi bilo takvih ograničenja prema tom prijedlogu.
Jedan od izazova bit će pronalaženje pouzdanog tehničkog načina za provjeru dobi korisnika, bez nepotrebnog ugrožavanja njihove privatnosti.
Kada bi nove odredbe mogle stupiti na snagu?
Radna skupina za izmjene Kaznenog zakona osnovana je u aprilu, a donošenje izmjena očekuje se u prvom tromjesečju 2027. godine.
Hrvatska je, kao članica Evropske unije, dužna prenijeti direktivu iz 2024. godine u svoje nacionalno zakonodavstvo i početi je primjenjivati najkasnije do 14. juna 2027.
To znači da su najavljene promjene još u fazi pripreme i zakonodavnog usklađivanja. Konačan sadržaj odredbi i propisane kazne bit će poznati nakon završetka postupka i usvajanja zakonskih izmjena.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.