Predsjednik Republike Zoran Milanović na obilježavanju 64. obljetnice Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu pozvao je na raspravu o hrvatskim nacionalnim interesima i položaju zemlje u Europskoj uniji. Pritom je naglasio da propitivanje koristi članstva ne znači zagovaranje izlaska iz Unije.
Govoreći na svečanoj sjednici povodom Dana fakulteta, Milanović je istaknuo da se o europskoj politici treba razgovarati i u akademskoj zajednici. Prema njegovim riječima, koristi hrvatskog članstva potrebno je razmatrati ponajprije iz perspektive nacionalne sigurnosti.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Referendum o izlasku iz EU odbacio je kao nerealan i nerazuman potez u sadašnjim okolnostima, prenosi DNEVNIK.hr.
Nacionalni interesi kao mjerilo političkih odluka
Tekst se nastavlja ispod promocije
Milanović je poručio da bi zaštita nacionalnih interesa trebala biti temelj djelovanja državnih dužnosnika. Među ključnim interesima izdvojio je sigurnost, gospodarski napredak i rast životnog standarda.
U tom je kontekstu iznio tvrdnju da je rast društvenog standarda u Hrvatskoj tijekom posljednjih deset godina iznosio približno 2,5 posto godišnje, unatoč dostupnosti europskih sredstava. Dio tih sredstava, podsjetio je, bio je povezan s izvanrednim okolnostima poput potresa i pandemije.
Usporedio je Hrvatsku sa Srbijom, za koju je ustvrdio da je u istom razdoblju ostvarila približno sličan rast uz znatno manje europskog novca. Tu je usporedbu predstavio kao poticaj za razmatranje budućih odluka i prioriteta.
Riječ je o predsjednikovoj ocjeni iz govora; u prenesenom izvještaju nisu navedeni detaljni statistički izvori ni metodologija usporedbe.
Kritike europske i hrvatske vanjske politike
Značajan dio obraćanja Milanović je posvetio vanjskoj politici Europske unije. Ocijenio je da je postizanje zajedničkog dogovora sve teže te upozorio na razliku između Unije kao zajednice država i jedinstvene države.
„Cijena toga je da hrvatska vanjska politika ne postoji”, rekao je.
Kritizirao je hrvatsko neizjašnjavanje o pojedinim međunarodnim pitanjima te propitao demokratsku legitimnost europskih dužnosnika koji nastupaju na svjetskoj pozornici.
Osvrnuo se i na razdoblje svojeg premijerskog mandata, spomenuvši nekadašnje visoke predstavnice EU za vanjsku politiku Catherine Ashton i Federicu Mogherini. Njihovo je djelovanje opisao kao suzdržanije i snažnije oslonjeno na kompromis među državama članicama.
Poziv akademskoj zajednici i medijima
Predsjednik je pozvao studente, profesore i novinare da kritički analiziraju međunarodne odnose, postupke političkih aktera i način na koji demokracija funkcionira u praksi.
Govoreći o demokratskim institucijama, osvrnuo se na sukobe povezane s Ustavnim sudom u Hrvatskoj, događaje u Poljskoj te napad na američki Kongres 6. siječnja 2021.
Poručio je da otvorena rasprava, čak i kada je oštra i neugodna, može pomoći u izbjegavanju fizičkih sukoba. Obraćanje je završio pozivom okupljenima da razvijaju kritičko mišljenje.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.