Vlada planira u prvom tromjesečju 2027. pokrenuti postupak donošenja izmjena Zakona o inkluzivnom dodatku, dok brojni građani još čekaju odluke o svojim pravima. Istodobno je Hrvatskom saboru predložila da ne prihvati SDP-ov prijedlog izmjena, uz obrazloženje da sredstva potrebna za njegovu provedbu nisu osigurana.
Najavljeni rok odnosi se na pristupanje postupku izmjena, a ne na zajamčeni početak primjene novih pravila. Iz dosad objavljenih informacija također nije poznato koje će konkretne prijedloge Vlada uključiti u svoj zakonski tekst. HRT
Tekst se nastavlja ispod promocije
Uz izmjene inkluzivnog dodatka, za kraj 2026. najavljeno je donošenje novog Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja. Njime bi se trebao uvesti jedinstveni nalaz i mišljenje za različite sustave, s ciljem smanjenja ponovljenih postupaka i bržeg ostvarivanja prava povezanih s invaliditetom.
Za korisnike i njihove obitelji zato su važna dva odvojena pitanja: što će se promijeniti u samom pravu na dodatak te hoće li se ubrzati postupci koji prethode donošenju rješenja.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Što traži SDP, a zašto se Vlada protivi prijedlogu?
SDP je svoj prijedlog u saborsku proceduru uputio u travnju. Traži donošenje rješenja u zakonskim rokovima, jačanje kapaciteta Zavoda za vještačenje i uvođenje jedinstvenog obrasca nalaza i mišljenja.
Među prijedlozima su i ukidanje opetovanih vještačenja za osobe s trajnim dijagnozama, uklanjanje imovinskog cenzusa koji SDP smatra diskriminatornim te omogućavanje nasljeđivanja naknade.
Stranka pritom ponavlja tvrdnju da je 15.600 ljudi preminulo čekajući rješenje o inkluzivnom dodatku. Taj je podatak u objavljenom izvještaju iznesen kao navod SDP-a, a ne kao zasebno potvrđena Vladina statistika.
Vlada prigovara da nije procijenjen dodatni trošak predloženih promjena. Smatra da pozivanje na već planirana proračunska sredstva nije dovoljno te navodi da novac za provedbu tih izmjena u 2026. nije osiguran.
Riječ je o Vladinu mišljenju upućenom Saboru. Ono samo po sebi nije konačna saborska odluka o prijedlogu.
Ministarstvo najprije vrednuje postojeći zakon
Resorno ministarstvo započelo je vrednovanje Zakona o inkluzivnom dodatku, koji je na snagu stupio 1. siječnja 2024. U tom bi postupku trebalo razmotriti sve prijedloge izmjena zaprimljene od početka njegove primjene.
„Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike započelo je postupak vrednovanja Zakona o inkluzivnom dodatku i tijekom prvog tromjesečja 2027. godine pristupit će postupku donošenja izmjena”, poručuju iz Vlade.
To znači da najava još ne daje odgovor na pitanja hoće li se mijenjati pojedini uvjeti, kako bi se uredilo nasljeđivanje potraživanja ili koje bi se skupine oslobodile ponovljenih vještačenja. SDP-ovi zahtjevi i budući Vladin prijedlog zasad se ne mogu poistovjetiti.
Jedan nalaz trebao bi smanjiti ponavljanje vještačenja
Zasebnim Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja, čije je donošenje planirano za kraj godine, želi se omogućiti korištenje jedinstvenog nalaza i mišljenja u svim sustavima u kojima se vještačenje provodi.
Prema najavi, cilj je smanjiti administrativne postupke i izbjeći višestruka vještačenja. Međutim, konkretan opseg promjene ovisit će o konačnim zakonskim odredbama i njihovoj provedbi. tportal
Za obitelji bi manje ponavljanja postupaka moglo značiti manje prikupljanja dokumentacije i jednostavnije ostvarivanje različitih prava. No jedinstveni nalaz i brzina rješavanja zaostalih predmeta nisu isto pitanje. Učinak reforme ovisit će i o tome koliko će sustav imati stručnjaka i kapaciteta za obradu zahtjeva.
Brojke pokazuju koliko je sustav opterećen
Zavod je tijekom 2025. na rješavanju imao 340.473 zahtjeva za vještačenje u prvom stupnju. Od toga je 233.010 zaprimljeno te godine, dok su 107.463 predmeta prenesena iz prethodnih godina.
Do kraja 2025. riješeno je 184.820 zahtjeva, odnosno 54,3 posto. Neriješena su ostala 155.653 predmeta. To je stanje na kraju prošle godine, a ne podatak o broju predmeta koji čekaju danas. mirovina.hr
Ukupna brojka ne odnosi se samo na inkluzivni dodatak. Među pravima na koja se odnosi najveći broj neriješenih zahtjeva nalaze se i status roditelja njegovatelja ili njegovatelja te invalidska mirovina.
Pritisak na sustav povećavao se dvije godine zaredom. U 2024. zaprimljeno je 61.670 zahtjeva više nego godinu ranije, odnosno 42,9 posto više. Tijekom 2025. uslijedio je dodatni rast od 27.466 zahtjeva ili 13,4 posto.
Zbog ograničenih vlastitih kapaciteta Zavod je sklopio sporazum o suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje radi ubrzavanja vještačenja.
Što sada znači najava za građane koji čekaju?
Sama najava zakonskih izmjena ne određuje datum kada će pojedini građanin dobiti rješenje. Također ne predstavlja odluku o automatskoj promjeni iznosa ili uvjeta za postojeće korisnike.
Za procjenu stvarnog napretka bit će važno pratiti smanjuje li se broj neriješenih predmeta i skraćuje li se čekanje, uz sadržaj novih zakona. Organizacijsko ubrzanje i promjena zakonskih prava trebali bi se promatrati zajedno, jer korisnicima trebaju i jasna pravila i pravodobna odluka.
Prvi najavljeni korak je novi zakon o vještačenju do kraja 2026., a zatim postupak izmjena inkluzivnog dodatka početkom 2027. Tek će konkretni prijedlozi pokazati koje promjene Vlada namjerava provesti i od kada bi ih građani mogli osjetiti.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.