Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović oštro je reagirao na izjave premijera Andreja Plenkovića o Hrvatskoj vojsci i njezinu nesudjelovanju u međunarodnim misijama potpore Ukrajini. U objavi na Facebooku optužio je premijera za omalovažavanje hrvatskih vojnika, zanemarivanje problema u obrambenom sustavu i pretjerano oslanjanje na politiku Bruxellesa.
Milanovićeva reakcija uslijedila je u srijedu, 11. studenoga, nakon što je Plenković dan ranije u Hrvatskom saboru govorio o sigurnosnim izazovima i suradnji europskih država s Ukrajinom. Premijer je pritom kritizirao odluke zbog kojih Hrvatska ne sudjeluje u određenim europskim i NATO-ovim aktivnostima potpore ukrajinskim oružanim snagama.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Posebno je istaknuo da hrvatski vojnici zbog takve politike propuštaju priliku upoznati iskustva ukrajinske vojske stečena tijekom rata. Odgovornost za takvo stanje pripisao je predsjedniku Milanoviću i dijelu parlamentarne oporbe.
Predsjednik je takve ocjene odbacio te premijeru uzvratio nizom kritika, otvorivši pritom i pitanje funkcioniranja Hrvatske vojske.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Milanović optužio premijera da ponižava Hrvatsku vojsku
U svojoj objavi Milanović je ocijenio da Plenkovićev nastup u Saboru predstavlja uvredu pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Posebno mu je zasmetala usporedba hrvatske i ukrajinske vojske. Premijer je, govoreći o iskustvu ukrajinskih vojnika, naglasio njihovu obučenost, prilagodljivost i poznavanje suvremenih načina ratovanja.
Milanović smatra da takav način izražavanja ne odgovara dužnosti predsjednika Vlade, koji bi, prema njegovu mišljenju, trebao iskazivati veće povjerenje u vlastite oružane snage.
Predsjednik je ustvrdio i da Plenković previše slijedi smjernice koje dolaze iz Bruxellesa, umjesto da prednost daje hrvatskim interesima.
Istodobno je ponovno naglasio svoje protivljenje sudjelovanju hrvatskih vojnika u određenim misijama potpore Ukrajini, ocijenivši da bi Hrvatska trebala voditi politiku koja neće povećavati rizik od njezina uključivanja u sukob.
Riječ je o nastavku dugotrajnog političkog neslaganja dvojice najviših hrvatskih dužnosnika oko vanjske i obrambene politike.
Predsjednik otvorio pitanje NATO-ova centra u Poljskoj
Jedan od najvažnijih dijelova Milanovićeve reakcije odnosi se na Zajednički centar NATO-a i Ukrajine za analizu, obuku i edukaciju, poznat pod kraticom JATEC.
Centar se nalazi u poljskom gradu Bydgoszczu, a službeno je otvoren u veljači 2025. godine. Njegova je zadaća analizirati iskustva iz rata u Ukrajini i omogućiti njihovu primjenu u budućem razvoju obrambenih sposobnosti.
Milanović tvrdi da je još prije osam mjeseci podržao odlazak hrvatskih vojnika u taj centar, ali da Ministarstvo obrane do danas nije realiziralo njihovo upućivanje.
Prema njegovim navodima, iz Ureda predsjednika tijekom ljeta više je puta zatraženo da se poduzmu potrebni koraci.
Predsjednik smatra da odgovornost za takvu situaciju leži na Ministarstvu obrane, a ne na njemu kao vrhovnom zapovjedniku.
Postojanje i svrhu centra JATEC potvrđuju službeni podaci NATO-a. Međutim, Milanovićeve tvrdnje o dosadašnjem postupanju hrvatskih institucija potrebno je razlikovati od tih neovisno potvrđenih podataka.
Zašto je spor oko vojne suradnje važan?
Pozadina sukoba povezana je s različitim pogledima na hrvatski doprinos europskim sigurnosnim inicijativama.
Europska unija uspostavila je misiju EUMAM Ukraine u listopadu 2022. godine kako bi pomogla osposobljavanju ukrajinskih oružanih snaga.
Vijesti
Nakon neviđenog napada Irana na Francusku alarm u Europi: ‘Slijedi udar na domove, prijeti najgori scenarij!‘
7h 50min
Prema podacima Vijeća EU-a objavljenima 9. studenoga 2026., kroz tu je misiju prošlo više od 100.000 ukrajinskih vojnika, a njezin mandat produljen je za dodatne dvije godine.
Plenković smatra da Hrvatska nesudjelovanjem u takvoj suradnji propušta priliku za stjecanje važnih znanja.
Milanović, s druge strane, inzistira na ograničavanju hrvatskog angažmana u aktivnostima koje smatra politički i sigurnosno osjetljivima.
Važno je razlikovati vojnu obuku na teritoriju država članica Europske unije od neposrednog sudjelovanja u borbenim operacijama. EUMAM provodi osposobljavanje na području EU-a, što samo po sebi ne znači slanje vojnika na ukrajinsko bojište.
Upravo ta razlika predstavlja jedno od ključnih pitanja u raspravi o hrvatskoj ulozi u međunarodnoj potpori Ukrajini.
Milanović tvrdi da Vlada zanemaruje probleme u vojsci
Predsjednik je u svojoj reakciji otvorio i pitanje materijalnog stanja Oružanih snaga.
Naveo je da je 12. listopada 2026. premijeru uputio dopis u kojem je upozorio na probleme koji utječu na redovito djelovanje i spremnost Hrvatske vojske.
U istom je dopisu, prema vlastitim riječima, predložio sazivanje sjednice Vijeća za obranu kako bi se razmotrile potrebne mjere.
Milanović tvrdi da Plenković nije odgovorio konkretnim potezima, nego da je ministar obrane nakon toga tražio objašnjenja o informacijama koje su dostavljene predsjedniku.
Takve navode iznio je sam Milanović, a oni ne predstavljaju neovisno utvrđene zaključke o postupanju Vlade i Ministarstva obrane.
Predsjednik je na kraju svoje objave ponovno izrazio povjerenje u profesionalnost i sposobnost Hrvatske vojske.
“Hrvatska vojska je profesionalna, sposobna i odana Republici Hrvatskoj”, poručio je Milanović.
Što slijedi nakon novog sukoba?
Posljednja razmjena optužbi pokazuje da između predsjednika Republike i predsjednika Vlade i dalje postoje ozbiljne razlike u pristupu obrambenoj politici.
Za hrvatski obrambeni sustav posebno je važno pitanje kako će se usklađivati odluke državnog vrha o međunarodnim misijama, modernizaciji vojske i njezinoj operativnoj spremnosti.
U međuvremenu je Vlada 5. studenoga prihvatila prijedloge deset odluka o sudjelovanju hrvatskih oružanih snaga u međunarodnim operacijama, misijama i aktivnostima tijekom 2027. i 2028. godine te ih uputila u saborsku proceduru.
Ostaje vidjeti hoće li najnovije Milanovićeve kritike potaknuti konkretnu raspravu o stanju u Oružanim snagama i odlasku hrvatskih vojnika u NATO-ov centar u Poljskoj. Posebnu pozornost privući će eventualni odgovor Vlade na predsjednikove tvrdnje i mogućnost sazivanja Vijeća za obranu.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.