Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da Crna Gora neće moći zaključiti pregovore o članstvu u Europskoj uniji ako ne prihvati načela Badinterove komisije o kopnenom razgraničenju. Njegova izjava iz Hrvatskog sabora ponovno je otvorila pitanje neriješenih odnosa Zagreba i Podgorice, koji bi mogli postati važna prepreka na završnom putu Crne Gore prema europskom članstvu.
Plenković je to izjavio 11. studenoga 2026. odgovarajući na pitanje zastupnika HDZ-a Andra Krstulovića Opare, koji je upozorio na otvorena pitanja između dviju država i stavove crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića.
Tekst se nastavlja ispod promocije
U središtu rasprave našao se prijedlog ugovora o kopnenoj granici koji je Hrvatska uputila Crnoj Gori. Hrvatska strana smatra da bi se razgraničenje trebalo temeljiti na načelima Badinterove komisije, odnosno na pravnom kontinuitetu granica nekadašnjih jugoslavenskih republika nakon raspada SFRJ.
Premijer je pritom jasno dao do znanja da Zagreb neće zanemariti to pitanje u procesu europskih integracija susjedne države.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Plenković upozorio na posljedice odbijanja hrvatskog prijedloga
Raspravu je pokrenuo HDZ-ov zastupnik Andro Krstulović Opara, koji je problematizirao izjave crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića.
Posebno je izdvojio Milatovićeve stavove o spomen-ploči u Morinju i prijedlogu ugovora o granici s Hrvatskom. Prema njegovim riječima, takve izjave ne pridonose brzom rješavanju otvorenih pitanja između dviju država.
Zastupnik je pritom postavio pitanje može li odbijanje hrvatskog prijedloga ugovora značiti da Crna Gora ne prihvaća načelo prema kojem su granice nekadašnjih jugoslavenskih republika postale međunarodne granice novih država.
Plenković je odgovorio da bi takav stav predstavljao ozbiljan problem za daljnji napredak Crne Gore prema Europskoj uniji.
“I u toj varijanti Crna Gora neće zatvoriti pregovore o pristupanju kako planira. Da budem sasvim jasan”, poručio je Plenković u Hrvatskom saboru.
Time je premijer potvrdio da Hrvatska pitanje granice smatra važnim dijelom svojih odnosa s Podgoricom i da ga namjerava povezivati s procesom pristupanja Europskoj uniji.
Što zapravo znači načelo Badinterove komisije?
Badinterova komisija osnovana je početkom devedesetih godina u okviru međunarodnog procesa razmatranja pravnih pitanja nastalih raspadom Jugoslavije.
Njezino pravno mišljenje bilo je važno za utvrđivanje statusa bivših jugoslavenskih republika i načela prema kojima su njihove dotadašnje administrativne granice trebale postati međunarodne granice novih država.
To je načelo poznato kao uti possidetis juris. Njegova je osnovna svrha očuvanje postojećih administrativnih granica u trenutku nastanka novih država, kako bi se izbjegli teritorijalni sporovi i jednostrane promjene granica.
Međutim, prihvaćanje tog načela ne znači da su sva konkretna pitanja razgraničenja automatski riješena. Potrebno je utvrditi točan tijek granice na terenu i dogovoriti način rješavanja preostalih spornih točaka.
Upravo se na tome temelji dio neslaganja između Hrvatske i Crne Gore, koje imaju otvorena pitanja kopnene i morske granice.
Granica nije jedino otvoreno pitanje između Zagreba i Podgorice
Spor oko granice samo je jedan od niza problema koji već godinama opterećuju odnose Hrvatske i Crne Gore.
Vijesti
Milanović se obrušio na Plenkovića: "Plenković ponižava vlastitu..."
22h 22min
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u srpnju 2026. ponovno je navelo nekoliko pitanja koja Zagreb očekuje riješiti prije završetka crnogorskih pristupnih pregovora.
Među njima su:
- Rješavanje pitanja naknade bivšim zatočenicima ratnih logora.
- Pronalaženje 14 osoba koje se još vode kao nestale iz Domovinskog rata.
- Procesuiranje ratnih zločina.
- Povrat imovine hrvatskim obiteljima u Crnoj Gori.
- Očuvanje spomen-ploče u Morinju.
- Promjena naziva bazena u Kotoru.
- Rješavanje pitanja morske granice.
- Povrat školskog broda Jadran Hrvatskoj.
Posebno osjetljivo pitanje predstavlja Morinj, gdje se nalazio logor za hrvatske zarobljenike tijekom rata. Spomen-ploča postavljena je u znak sjećanja na zatočene, a njezin status ponovno je postao predmet političkih nesuglasica.
Hrvatska, dakle, ne inzistira samo na teritorijalnom razgraničenju nego i na nizu pitanja povezanih s ratnom prošlošću, imovinskim pravima i bilateralnim odnosima. template.gov.hr +2
Crna Gora napreduje prema članstvu, ali ostaju važni izazovi
Za Podgoricu je cijela situacija posebno osjetljiva jer Crna Gora posljednjih mjeseci bilježi napredak u pregovorima s Europskom unijom.
Prema podacima Europske komisije, Crna Gora otvorila je svih 33 pregovaračka poglavlja, a do 6. studenoga 2026. privremeno je zatvorila njih 23.
Europska komisija u svojoj procjeni iz studenoga navela je da bi pregovori mogli biti završeni do kraja 2026., pod uvjetom da Crna Gora ispuni preostale zahtjeve i potrebne reforme.
Takav raspored pokazuje koliko je završna faza pristupnog procesa važna za crnogorske vlasti. Međutim, privremeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja ne znači automatski da je država postala članica EU-a. Za završetak procesa potrebni su i odgovarajući dogovori država članica te daljnji institucionalni koraci. Enlargement and Eastern Neighbourhood +2
Može li Hrvatska usporiti europski put Crne Gore?
Hrvatska je članica Europske unije i sudjeluje u donošenju odluka o proširenju. Zbog toga njezini stavovi o neriješenim bilateralnim pitanjima mogu imati značajnu ulogu u završnoj fazi crnogorskih pregovora.
Ipak, važno je razlikovati hrvatske zahtjeve od službenih uvjeta koje utvrđuju institucije Europske unije. Europska komisija naglašava važnost dobrosusjedskih odnosa i rješavanja bilateralnih sporova, ali pojedina pitanja potrebno je promatrati u okviru konkretnog pregovaračkog procesa.
U slučaju Hrvatske i Crne Gore sada je posebno važno hoće li dvije države postići dogovor o kopnenoj granici i ostalim otvorenim pitanjima prije završetka pregovora.
Zagreb je već ranije upozorio da neriješeni problemi ne bi trebali ostati po strani dok Crna Gora napreduje prema članstvu. Podgorica, s druge strane, mora uskladiti svoje europske ambicije s rješavanjem sporova sa susjednom državom.
Sljedeći koraci u pregovorima pokazat će hoće li dvije strane uspjeti pronaći zajednički jezik ili će bilateralni sporovi postati dodatna prepreka na putu Crne Gore prema Europskoj uniji.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.