Zašto je psovanje zdravo: Nauka otkriva kako vulgarne riječi mogu poboljšati performanse?!

Možda ne zvuči društveno prihvatljivo, ali nova naučna istraživanja pokazuju da psovanje može imati iznenađujuće pozitivne efekte na ljudski organizam. Prema nalazima psihologa, izgovaranje psovki u određenim situacijama može poboljšati fizičke performanse, povećati samopouzdanje i pomoći mozgu da uđe u takozvano „stanje protoka“.

Psiholog dr. Richard Stephens sa Univerziteta Keele, koji godinama proučava ovu pojavu, objašnjava da se ljudi često nesvjesno sputavaju i ne koriste puni potencijal svoje snage.

Psovanje, prema njegovim riječima, predstavlja jednostavan način da se osoba osjeti fokusiranije, sigurnije u sebe i manje ometano spoljnim faktorima, što omogućava veći napor i bolji učinak.

Ranija istraživanja već su pokazala da psovanje povećava snagu i toleranciju na bol. U eksperimentima su učesnici ponavljali psovke dok su izvodili fizički zahtjevne zadatke, poput vožnje bicikla maksimalnim intenzitetom ili držanja ruke u ledenoj vodi. U tim situacijama, učesnici su izdržavali duže i pokazivali veću otpornost.

Iako se prvobitno smatralo da psovanje aktivira reakciju „bori se ili bježi“, istraživači nisu pronašli fiziološke dokaze za to, poput ubrzanog rada srca. Umjesto toga, nova studija ukazuje na drugačiji mehanizam.

Prema Stephensu, psovanje dovodi do dezinhibicije  stanja u kojem se osoba oslobađa društvenih kočnica i dozvoljava sebi da se više potrudi.

Kako bi to dokazali, istraživači su sproveli dva eksperimenta u kojima je učestvovalo 192 ispitanika. Učesnici su morali da izvode sklekove na stolici, ponavljajući svake dvije sekunde ili psovku po sopstvenom izboru ili neutralnu riječ. Nakon vježbe, ispunjavali su upitnike o svom mentalnom stanju tokom zadatka.

Rezultati su pokazali da psovanje povećava samopouzdanje, olakšava ulazak u psihološki „tok“ i odvlači pažnju od napora i nelagode – sve ključni elementi dezinhibicije. Učesnici koji su psovali izdržali su u prosjeku 11 posto duže u odnosu na one koji su koristili neutralne riječi.

Stephens ističe da ovi nalazi objašnjavaju zašto je psovanje toliko rasprostranjeno u svakodnevnom životu.

Prema njegovim riječima, psovanje je besplatno, ne zahtijeva supstance, ne troši energiju i uvijek je dostupno, što ga čini jedinstvenim alatom za kratkoročno poboljšanje performansi.

Istraživački tim sada razmatra da li bi efekti psovanja mogli biti korisni i u drugim situacijama, poput javnog nastupa, važnih razgovora ili romantičnih interakcija, gdje oklijevanje može imati negativne posljedice.

Ipak, Stephens upozorava da psovanje nije bez rizika. Sve zavisi od konteksta i publike.

Ako se koristi nepromišljeno ili u pogrešnom okruženju, psovanje može dovesti do neugodnih situacija ili društvenih posljedica. Zato je ključno znati kada, gdje i pred kim je ovakav oblik oslobađanja napetosti prihvatljiv.