SVE SE PROMIJENILO U NEKOLIKO SATI: Dronovi, rakete i radari pokrenuli novu krizu na Bliskom istoku!

Bliski istok u novoj opasnoj fazi: Američki udari, iranski odgovor i napadi na Kuvajt i Bahrein podigli tenzije u regiji

Sukob na Bliskom istoku ušao je u novu i veoma osjetljivu fazu nakon što su američke snage objavile da su oborile iranske dronove usmjerene prema području Hormuškog tjesnaca, a potom izvele udare na iranske obalne radarske lokacije. Ubrzo nakon toga, prema navodima američkog Središnjeg zapovjedništva, Iran je ispalio više balističkih projektila prema Kuvajtu i Bahreinu, državama koje su važni američki saveznici u Zaljevu.

Prema objavi CENTCOM a, američke snage su oborile četiri iranska drona za koje je procijenjeno da predstavljaju neposrednu prijetnju regionalnom pomorskom prometu. Nakon toga su, kako je navedeno, pogođene obalne radarske lokacije u Goruku i na otoku Qeshm. Američka strana tvrdi da je cilj udara bio spriječiti nove prijetnje pomorskoj sigurnosti u jednom od najvažnijih energetskih prolaza na svijetu.

Hormuški tjesnac ima ogromno strateško značenje jer kroz njega prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom i plinom. Zbog toga svaka nova vojna eskalacija u tom području ne pogađa samo zemlje koje su direktno uključene u sukob, nego može imati posljedice i na cijene energenata, troškove transporta, globalnu inflaciju i sigurnost međunarodne trgovine.

Nekoliko sati nakon američkih udara, Iran je prema navodima američke strane ispalio sedam balističkih projektila prema Kuvajtu i Bahreinu. CENTCOM je saopćio da je šest projektila presretnuto, dok sedmi nije pogodio cilj. Iranski izvori su, s druge strane, tvrdili da su gađane vojne lokacije povezane s američkim prisustvom u regiji. Američka strana navodi da nije bilo poginulih američkih vojnika i da nije zabilježena veća šteta na američkoj imovini.

Iz Kuvajta i Bahreina stigli su izvještaji o aktiviranju sistema protuzračne odbrane, sirenama i eksplozijama u blizini osjetljivih lokacija. Vlasti tih zemalja nastoje smiriti javnost, ali je jasno da je sama činjenica da su njihove teritorije postale dio vojne razmjene izazvala dodatnu zabrinutost. Za mnoge analitičare upravo je uključivanje država Zaljeva znak da se sukob više ne može posmatrati samo kao direktno nadmetanje Washingtona i Teherana.

Iran je poručio da će odgovoriti na napade za koje smatra da predstavljaju kršenje primirja i prijetnju njegovoj sigurnosti. Iranska Revolucionarna garda navela je da će reakcija biti snažnija ako se slični udari ponove. Takve izjave dodatno povećavaju strah da bi se trenutna kriza mogla pretvoriti u širi regionalni sukob u kojem bi bile uključene i druge države, pomorske rute, energetska postrojenja i vojne baze.

Diplomatski napori za sada ne daju jasne rezultate. Pregovori između SAD a i Irana nastavljaju se uz posredovanje trećih strana, ali su odnosi dvije zemlje ozbiljno narušeni. Iran traži određene ustupke i oslobađanje zamrznute imovine, dok Washington insistira na sigurnosnim garancijama, kontroli nuklearnog programa i prekidu napada na američke saveznike i interese u regiji.

Dodatnu težinu krizi daje i situacija u Libanonu. Ondje se nastavljaju sukobi između Izraela i Hezbollaha, a libanonske vlasti i međunarodne organizacije upozoravaju na sve veće posljedice po civile. Libanonski predsjednik Joseph Aoun pozvao je na zaustavljanje borbi i poručio da zemlja ne smije ostati prostor za obračune drugih aktera. Istovremeno, Hezbollah odbacuje mogućnost razoružanja bez povlačenja Izraela s libanonskog teritorija.

Pročitajte i:
Hrvatska protiv Slovenije: Dalić najavio velike promjene u posljednjoj provjeri prije Svjetskog prvenstva

U javnosti su se pojavile i ozbiljne optužbe o upotrebi bijelog fosfora u Libanonu. Organizacije za ljudska prava ranije su navele da su dokumentirale slučajeve upotrebe ove municije nad naseljenim područjima. Takve tvrdnje treba posmatrati oprezno i kroz postupke međunarodne provjere, jer pitanja ratnog prava zahtijevaju jasne dokaze, istrage i pravnu procjenu. Ipak, sama činjenica da se o tome javno govori pokazuje koliko je humanitarna dimenzija sukoba postala ozbiljna.

Bijeli fosfor nije potpuno zabranjena tvar u međunarodnom pravu kada se koristi za određene vojne svrhe poput stvaranja dimne zavjese, ali njegova upotreba u naseljenim područjima može predstavljati ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava zbog rizika za civile. Upravo zato se navodi o njegovoj upotrebi moraju istražiti pažljivo, bez političkog navijanja i bez unaprijed donesenih zaključaka.

Sukob u Libanonu dodatno komplikuje pregovore između SAD a i Irana. Teheran nastoji povezati širu regionalnu krizu s položajem svojih saveznika, dok Washington pokušava spriječiti da se rat proširi na dodatne fronte. Istovremeno, Izrael tvrdi da djeluje protiv sigurnosnih prijetnji, dok libanonske vlasti upozoravaju da cijenu plaćaju civili i infrastruktura.

Bivši američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je iranski raketni arsenal znatno smanjen, ali su te procjene izazvale rasprave. Pojedini američki mediji i analitičari navode da Iran i dalje raspolaže značajnim dijelom svojih mobilnih lansera i projektila. Razlika između političkih izjava i obavještajnih procjena dodatno otežava razumijevanje stvarnog stanja na terenu.

Za stanovnike regije najvažnije pitanje nije samo vojna ravnoteža, nego svakodnevna sigurnost. Sirene, eksplozije, zatvaranje zračnog prostora, strah od novih udara i moguće nestašice stvaraju atmosferu neizvjesnosti. Civili u Libanonu, Kuvajtu, Bahreinu i drugim zemljama regije sve više strahuju da bi se sukob mogao proširiti izvan kontroliranih vojnih ciljeva.

Globalne posljedice također mogu biti ozbiljne. Ako se pogorša sigurnost Hormuškog tjesnaca, energetska tržišta mogla bi reagirati rastom cijena nafte i plina. To bi dodatno pogodilo zemlje koje već imaju problem s inflacijom i visokim troškovima života. Zbog toga međunarodna zajednica pokušava spriječiti daljnju eskalaciju, ali dosadašnji događaji pokazuju da je situacija vrlo nestabilna.

Najveća opasnost trenutno leži u mogućnosti pogrešne procjene. Jedan neprecizan napad, pogrešno identificirana prijetnja ili civilne žrtve mogli bi pokrenuti lanac reakcija koji bi bilo teško zaustaviti. Upravo zato diplomacija, jasni komunikacijski kanali i pritisak na sve strane da poštuju međunarodno pravo postaju ključni za sprječavanje šireg rata.

Za sada je sigurno da je Bliski istok ušao u novu fazu krize. Američki udari, iranski raketni odgovor, uključivanje Kuvajta i Bahreina, nastavak borbi u Libanonu i prijetnje oko Hormuškog tjesnaca pokazuju da sukob više nije ograničen na jedan front. Svijet sada prati hoće li prevladati diplomatski pritisak ili će novi napadi dodatno proširiti ratnu zonu.