Hrvatska bilježi rekord! Sve više iseljenika se vraća, ekonomist otkrio zašto je situacija danas drugačija!

Sve više Hrvata vraća se iz inozemstva: Odlasci prepolovljeni, povratci porasli 50 posto, rekord u 2024.

Broj Hrvata koji se iseljavaju iz zemlje pada, a broj onih koji se vraćaju raste. Prema podacima Eurostata, neto migracijski gubitak smanjen je za čak 80 posto u usporedbi s ranijim godinama. Ekonomist Predrag Bejaković kaže da je “situacija danas neusporedivo bolja nego prije.”

Brojke koje govore same za sebe

Podaci Eurostata pokazuju dramatičan preokret u migracijskim trendovima.

Broj odlazaka pao je s vrhunca od 33.374 u 2017. na 11.806 u 2024. U istom razdoblju broj povrataka porastao je s 3.941 na 8.377. U odnosu na 2019. godinu broj odlazaka smanjen je za gotovo polovicu, dok je broj povrataka porastao za više od 50 posto.

Državni tajnik Ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas naveo je da je u 2024. u RH uselilo 13.300 hrvatskih državljana, najviše otkad se vodi državna statistika.

“Biram Hrvatsku”: 28 milijuna eura isplaćeno povratnicima

Vlada povezuje rast povrataka i s programom “Biram Hrvatska.” Povratnici koji pokrenu vlastiti posao mogu ostvariti do 20.000 eura potpore za samozapošljavanje i dodatnih 7.000 eura za povratak, ukupno do 27.000 eura.

Broj korisnika rastao je iz godine u godinu, a vrhunac je dosegnut 2025. s 716 odobrenih zahtjeva. Kroz mjeru je isplaćeno ukupno 28,39 milijuna eura. Najveći broj povratnika dolazi iz Njemačke.

Renato: “Srce nas je vuklo kući”

Renato Matešić u Njemačku je otišao s osam godina. Sa suprugom i djecom iz Stuttgarta se vratio prije dvije godine.

“Nešto se u nama prelomilo kad je bio onaj doček Vatrenih nakon srebra na Svjetskom prvenstvu 2018. Taj osjećaj, a onda i rođenje djece, učvrstili su odluku da se vratimo” navodi Renato, koji je po povratku pokrenuo vlastitu tvrtku za digitalni marketing.

Upravo se čita: Hrvatska Dan antifašističke borbe: Milanović govori u Brezovici, Plenković gleda Hrvatsku u Kanadi 1 dan

“Mnogi ovdje imaju svoju kuću i vrt, što potpuno mijenja kvalitetu života. U Njemačkoj možda imaš više mogućnosti, ali ovdje je osjećaj sigurnosti veći. Manje te strah za djecu i život je opušteniji” dodaje njegova supruga.

Kristina: “Kada smo krenuli prema Hrvatskoj, osjetila sam mir i oslobođenje”

Kristina Brandeis Petrušić otišla je u Bavarsku 2018. odmah nakon srednje škole. Nakon teških iskustava s birokracijom i jezičnom barijerom, a posebno traumatičnog iskustva s dijagnozom koja je pogrešno pripisana njezinom djetetu, odlučila se vratiti.

“Kada je stigao dan preseljenja i kada smo krenuli prema Hrvatskoj, osjetila sam mir i oslobođenje. Vraćam se jeziku koji razumijem i govorim bez prepreka, kulturi koja mi je bliska i načinu života koji osjećam svojim” zaključila je.

Ekonomist Bejaković: “Situacija je neusporedivo bolja, ali mjere nisu presudan razlog”

Ekonomski analitičar dr. Predrag Bejaković smatra da je napredak vidljiv, ali da su državne mjere samo poticaj, ne i presudan razlog za povratak.

“Situacija je danas neusporedivo bolja nego prije. Kada smo ušli u Europsku uniju, bili smo na oko 61 posto europskog prosjeka, danas smo na oko 79 posto. Plaće su u posljednjih deset godina otprilike udvostručene” rekao je za Index.

Ipak upozorio je: “Ako ljudi nemaju osjećaj perspektive, ni 50.000 eura neće značiti mnogo. No ta sredstva mogu biti dobar poticaj, ali mislim da je pogrešno smatrati ih glavnim razlogom povratka.”

Bejaković dodaje da dio povrataka treba promatrati i u kontekstu gospodarskih problema u Njemačkoj, koja se suočava s krizom automobilske industrije, i Irskoj, gdje su visoki životni troškovi umanjili prednost većih plaća.

Kontekst: Tko se vraća i zašto

Ministarstvo demografije navodi da su povratnici uglavnom obitelji s maloljetnom djecom, a glavni razlozi su kvaliteta života, sigurnost i želja za odgojem djece u Hrvatskoj. Raste i interes za povratak iz zemalja Latinske Amerike, posebno među visokoobrazovanima, a zabilježen je i rekordan interes za programe učenja hrvatskog jezika koje financira država. Ove godine dodijeljeno je oko 700 stipendija.

Što slijedi

Trendovi su ohrabrujući, ali Hrvatska i dalje bilježi negativnu neto migraciju domaćeg stanovništva. Pitanje nije samo kako privući ljude da se vrate, nego kako stvoriti uvjete da ostanu. Preliminarni podaci za 2025. sugeriraju da će broj povratnika nastaviti rasti.