U Hrvatskoj 2024. umrlo 51.080 ljudi: Bolesti srca vodeći uzrok, broj umrlih veći od rođenih za 19.000
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je zdravstveno-statistički ljetopis za 2024. godinu. Podaci pokazuju zabrinjavajuću demografsku sliku: broj umrlih premašio je broj rođenih za 19.011 osoba, a bolesti cirkulacijskog sustava odnijele su gotovo 20.000 života.
Bolesti srca ubile 20.341 osobu
Bolesti cirkulacijskog sustava bile su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj u 2024. godini. Od srčanih i krvožilnih bolesti umrlo je 20.341 osoba. Slijede novotvorine s 13.434 smrtna slučaja, bolesti endokrinog sustava s 3.664 slučaja te ozljede i otrovanja s 2.651 slučajem.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Ove četiri skupine bolesti zajedno čine oko tri četvrtine svih smrtnih ishoda.
Broj umrlih veći od broja rođenih za 19.011
Demografski podaci iz ljetopisa crtaju zabrinjavajuću sliku.
Tekst se nastavlja ispod promocije
U 2024. godini rođeno je 32.069 djece, a umrlo 51.080 osoba. Razlika od 19.011 znači da je stopa prirodnog prirasta ostala negativna, na razini od minus 4,9 na 1.000 stanovnika. Procjena broja stanovnika za sredinu 2024. bila je 3.866.233, nešto manje od popisa iz 2021.
Prema podacima Eurostata, očekivano trajanje života u Hrvatskoj za oba spola bilo je 79,1 godinu. Žene žive prosječno 82 godine, a muškarci 76,1 godinu.
Porastao broj zdravstvenih radnika
Hrvatska
Hrvatska bilježi rekord! Sve više iseljenika se vraća, ekonomist otkrio zašto je situacija danas drugačija!
4h 36min
U zdravstvenom sustavu krajem 2024. bilo je zaposleno 78.479 zdravstvenih radnika i suradnika, što je za 1.607 više nego godinu ranije. Doktora medicine bilo je 16.550, rast od 2,8 posto. Broj doktora dentalne medicine porastao je na 4.124, a žene čine 68,5 posto stomatologa.
Zabilježeno je oko 52 milijuna kontakata sa zdravstvenom zaštitom, gotovo tri posto više nego 2023.
Ukupno 8.033 pobačaja
Putem individualnih prijava zabilježeno je 5.549 pobačaja, no HZJZ je tome pribrojio još 2.484 koji nisu prijavljeni unatoč zakonskoj obavezi, ali su evidentirani u bazi hospitalizacija. Ukupan broj pobačaja iznosi 8.033. Najveći udio čine abnormalni produkti začeća (37,5 posto), zatim legalno inducirani (35,2 posto) i spontani pobačaji (18,4 posto).
Kontekst: Hrvatska pred demografskim zidom
Podaci HZJZ-a potvrđuju trend koji traje godinama. Hrvatska gubi stanovništvo s oba kraja: manje se rađa, više umire, a migracije dodatno produbljuju jaz. Pad s gotovo četiri milijuna na procjenu od 3,86 milijuna govori o ozbiljnoj demografskoj krizi koju politički programi za sada nisu uspjeli zaustaviti. Bolesti srca kao vodeći uzrok smrti upozoravaju i na potrebu agresivnije preventivne zdravstvene politike, posebno u starijoj populaciji.
Što slijedi
Ljetopis HZJZ-a temelj je za planiranje zdravstvene i demografske politike u godinama koje dolaze. Podaci za 2025. bit će ključni za procjenu je li demografski trend počeo pokazivati znakove stabilizacije ili se nastavlja pogoršavati.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.