Hrvatska priprema izmjene Zakona o radu koje bi mogle značajno promijeniti odnose između poslodavaca i zaposlenika. Među najvažnijim novostima su obavezno informisanje kandidata o početnoj plaći ili rasponu primanja, veća transparentnost plata unutar kompanija, zabrana odredbi o tajnosti plaća te drugačija pravila za korištenje prenesenog godišnjeg odmora.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu predstavili su ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić i Anita Zirdum iz Uprave za rad i zaštitu na radu. Prijedlog će biti dostupan i na portalu e-Savjetovanje, gdje će zainteresovani moći iznijeti svoje primjedbe i prijedloge.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Kako je pojašnjeno prilikom predstavljanja, izmjene su povezane s dvije evropske direktive, koje se odnose na transparentnost plaća i rad putem digitalnih platformi. Dio novina proizlazi i iz usklađivanja s odlukama i praksom Evropskog suda u vezi s pravom na godišnji odmor.
Kandidati će morati znati kolika je plaća prije sklapanja ugovora
Tekst se nastavlja ispod promocije
Jedna od najznačajnijih promjena odnosi se na oglase za posao i razgovore s kandidatima. Prema novim pravilima, poslodavci će morati kandidatima pružiti informaciju o početnoj plaći ili rasponu plaće predviđenom za određeno radno mjesto.
To znači da osoba koja se prijavljuje za posao više ne bi trebala prolaziti kroz cijeli proces zapošljavanja, pa čak i doći pred potpisivanje ugovora, a tek tada saznati kolika je ponuđena plaća.
Cilj je omogućiti kandidatima da na vrijeme procijene odgovara li im ponuđeni posao i primanja, bez neugodnih iznenađenja na kraju razgovora.
Zabrana tajnosti plaća i pravo na informacije
Izmjene donose i značajnu novost za osobe koje su već zaposlene. Radnici će imati pravo zatražiti informacije o prosječnim plaćama zaposlenih koji obavljaju isti ili rad jednake vrijednosti.
To, međutim, ne znači da će svaki zaposlenik moći dobiti podatak o konkretnoj plaći svog kolege. Umjesto toga, moći će saznati kolika je prosječna plaća radnika u odgovarajućoj kategoriji, uz podatke razvrstane prema spolu.
Takve informacije trebale bi zaposlenicima omogućiti da utvrde postoje li neopravdane razlike u primanjima i da, ukoliko smatraju da su njihova prava povrijeđena, razmotre pokretanje odgovarajućeg postupka.
Posebno je važno da će odredbe ugovora kojima se zaposlenicima zabranjuje razgovor o vlastitoj plaći postati ništavne. Prema objašnjenju Ministarstva, zbog toga neće biti potrebno mijenjati svaki postojeći ugovor. Takve odredbe jednostavno više neće proizvoditi pravno dejstvo nakon stupanja novih pravila na snagu.
Jednaka plaća za rad jednake vrijednosti
Novi propisi predviđaju i obavezu poslodavaca da objektivno vrednuju radna mjesta. Osnovno pravilo je da radnici koji obavljaju poslove jednake vrijednosti trebaju imati jednaku plaću, bez obzira na spol.
Za procjenu vrijednosti radnog mjesta koristit će se četiri osnovna kriterija: vještine, odgovornost, napor i radni uvjeti.
Poslodavci će na osnovu tih kriterija morati analizirati opise poslova, napraviti odgovarajuću klasifikaciju radnih mjesta i urediti sistem plaća. Pritom se neće vrednovati konkretna osoba, nego zahtjevi i vrijednost posla koji obavlja.
To ne znači da svi zaposlenici na istom radnom mjestu moraju automatski imati identična primanja. Razlike mogu postojati ako za njih postoji objektivno opravdanje, poput boljeg učinka ili veće efikasnosti, ali takvi razlozi moraju biti jasno utvrđeni.
Hrvatska
MITO, NAMJEŠTANJE POSLOVA I BOLNIČKI KIOSK! Otkriveni detalji istrage koja potresa Hrvatsku
10h 15min
Ministarstvo je pripremilo i metodologiju za vrednovanje radnih mjesta, koju će poslodavci moći koristiti besplatno. Njena primjena neće biti obavezna, ali će poslodavci morati poštovati zakonom propisane kriterije.
Ko će morati izvještavati o razlikama u plaćama?
Posebne obaveze predviđene su za poslodavce s većim brojem zaposlenih. Oni će morati dostavljati izvještaje o razlikama u plaćama muškaraca i žena.
Prema predstavljenom prijedlogu, poslodavci s više od 100 zaposlenih izvještavat će svake tri godine, dok će oni s više od 250 zaposlenih podatke dostavljati jednom godišnje.
Planirano je i uspostavljanje Nacionalnog sistema transparentnosti plaća, koji bi poslodavcima trebao olakšati dostavljanje podataka i izradu izvještaja. Sistem bi trebala razviti Finansijska agencija (FINA), a njegova procijenjena vrijednost iznosi oko 750.000 eura.
Za poslodavce koji ne ispune obaveze dostavljanja propisanih podataka predviđene su prekršajne kazne. Nakon stupanja zakona na snagu, poslodavci bi trebali imati šest mjeseci za prilagođavanje novim pravilima.
Mijenjaju se i pravila za godišnji odmor
Važne novosti odnose se i na korištenje prenesenog godišnjeg odmora. Osnovno pravilo ostaje isto: neiskorišteni godišnji odmor prenosi se do 30. juna naredne godine, a poslodavac i dalje određuje raspored korištenja, uz obavezu da radniku omogući korištenje odmora u propisanom roku.
Međutim, predviđeni su izuzeci za zaposlenike koji zbog objektivnih razloga nisu mogli iskoristiti godišnji odmor do tog datuma.
To se, između ostalog, odnosi na slučajeve bolesti ili korištenja prava na roditeljsko odsustvo. U takvim situacijama radnik bi mogao koristiti preneseni odmor i nakon 30. juna.
Prema objašnjenju predstavnice Ministarstva, ako zaposlenik ni do 31. decembra ne uspije iskoristiti godišnji odmor zbog opravdanih okolnosti, pravo bi se moglo produžiti za dodatna tri mjeseca. Nakon isteka tog perioda, neiskorišteni odmor više se ne bi mogao koristiti.
Veća odgovornost digitalnih platformi
Izmjene obuhvataju i rad putem digitalnih platformi, odnosno poslovanje kompanija koje povezuju korisnike s radnicima koji pružaju različite usluge.
Novina se odnosi na proširenje solidarne odgovornosti digitalnih platformi za obaveze agregatora. Riječ je o poslodavcima koji zapošljavaju radnike angažovane putem platformi.
Cilj predloženog rješenja je da platforme preuzmu veći dio odgovornosti za radnike i obaveze agregatora s kojima sarađuju.
Predložene izmjene Zakona o radu tako obuhvataju više oblasti, od transparentnosti plaća i zapošljavanja do godišnjih odmora i digitalnih platformi. Ipak, riječ je o prijedlogu koji prolazi proceduru, pa će konačna pravila zavisiti od završetka zakonodavnog postupka i usvojenog teksta zakona.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.