STOPIRANA OPERACIJA BIA-e! „Pad Hrvatske“ imao je samo jedan cilj, evo o čemu je riječ

Više od godinu dana hrvatski mediji objavljuju tvrdnje o navodnoj obavještajnoj operaciji pod nazivom „Pad Hrvatske“, koja se pripisuje srpskoj Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA). Prema procjenama izvora iz hrvatskog obavještajnog sistema koje prenosi portal 7dnevno, cilj operacije bio je izazivanje društvenih podjela, političke nestabilnosti i narušavanje međunarodnog ugleda Hrvatske.

Autor Tomislav Kukec u najnovijem tekstu tvrdi da su se nakon izbornog poraza Aleksandra Vučića u Srbiji promijenile okolnosti koje su, prema tim obavještajnim procjenama, predstavljale politički razlog za provođenje operacije. Ipak, važno je naglasiti da javni dokazi o postojanju jedinstvene operacije i direktnoj naredbi iz Beograda nisu predstavljeni.

Sve je počelo nakon incidenata u hrvatskim gradovima

Prema navodima objavljenim u tekstu, prvi znakovi navodnog koordiniranog djelovanja primijećeni su u novembru 2025. godine. Hrvatski obavještajni izvori tada su upozoravali na moguće hibridne aktivnosti koje su uključivale terensko djelovanje, internet i kibernetičke operacije.

Kao jedan od prvih primjera navode se incidenti tokom manifestacija posvećenih srpskoj kulturi u Splitu, nakon kojih su uslijedili događaji u Zagrebu, Rijeci i Vukovaru.

U Splitu je prekinuta večer posvećena danima srpske kulture, a policija je privela devet muškaraca i protiv njih podnijela kaznene prijave. Autor navodi da su obavještajni izvori tada ukazivali na moguće koordinirano djelovanje, ali javno nisu predočeni dokazi koji bi potvrdili da je iza incidenata stajala BIA.

Prema tumačenju autora, takvi događaji mogli su poslužiti za stvaranje slike o porastu ekstremizma u Hrvatskoj, što bi srpskim režimskim medijima pružilo materijal za političku propagandu u vrijeme kada se Vučić suočavao s velikim protestima i studentskim nezadovoljstvom u Srbiji.

Požari u Dalmaciji otvorili su nova pitanja

Jedan od najtežih dijelova teksta odnosi se na požare koji su tokom ljeta 2026. godine zahvatili dijelove Dalmacije i njenog zaleđa.

Autor podsjeća na požar kod Lokve Rogoznice, koji se proširio na omišku rivijeru u pojasu dugom oko 23 kilometra. Prema navedenim podacima, izgorjelo je približno hiljadu hektara, evakuisano je oko 2.500 ljudi, a više od 40 osoba je povrijeđeno.

Među stradalima je i sezonska radnica iz Bosne i Hercegovine, stara 34 godine. U tekstu se navodi da je broj žrtava kasnije porastao na šest.

U augustu su kod Škabrnje uhapšena trojica muškaraca, pripadnika srpske manjine, i jedna državljanka Poljske. Policija ih sumnjiči da su tokom 14. i 15. augusta namjerno izazvali požare na deset lokacija na području Zadra i okolnih mjesta.

Prema navodima iz istrage, požari su izazvani upaljačima, a tokom pretresa pronađeni su mobilni telefoni, upaljači i oružje. Sud im je odredio jednomjesečni istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja djela, a pojedinima i zbog mogućeg utjecaja na svjedoke ili opasnosti od bijega.

Osumnjičeni se terete za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, za koje je predviđena kazna zatvora od jedne do deset godina. Sudac istrage naveo je da motiv u tom trenutku nije bio poznat i da se pravna kvalifikacija djela može promijeniti.

Međutim, hrvatska policija i druge nadležne institucije nisu javno povezale ovu grupu s BIA-om. Ministar odbrane Ivan Anušić ranije je izjavio da su kamere zabilježile namjerno podmetanje pojedinih požara, ali u dostupnim izvještajima o njegovoj izjavi nije navedena povezanost sa stranom obavještajnom službom.

Upravo se čita: Hrvatska Teška prometna nesreća u Hrvatskoj!: Poginula jedna osoba 56min

Sumnje na kibernetičke napade i političke provokacije

U tekstu se spominje i slučaj srpskog državljanina koji je tokom ljeta uhapšen u Zagrebu zbog sumnje na hakiranje informatičkih sistema hrvatskih državnih institucija. Prema navodima autora, u DORH-u se sumnjalo na njegovu moguću povezanost s BIA-om.

Kao dio šire slike navodnog hibridnog djelovanja spominju se i promjene u vlasništvu regionalnih medija, djelovanje televizije Una, političke izjave banjalučkog gradonačelnika Draška Stanivukovića te protesti protiv LNG terminala i energetskih projekata u Dalmaciji.

Autor navodi da su pojedini obavještajni izvori i te događaje dovodili u vezu s mogućim interesima iz Srbije. Ipak, u tekstu nisu predstavljeni javno potvrđeni dokazi da su navedeni medijski, politički i građanski događaji bili dio jedinstvene operacije BIA-e.

Incident s Torcidom dodatno je pojačao sumnje

Među posljednjim događajima koje autor povezuje s navodnom operacijom nalazi se incident tokom navijačke povorke Torcide uoči utakmice s Ajaxom, kada su se čule antisemitske uvrede.

Prema tekstu, pojedini navijači iznijeli su mogućnost da je u incidentu učestvovalo nekoliko ubačenih osoba koje su djelovale po nečijem nalogu. Policijska istraga je u toku, a odgovornost pojedinaca trebaju utvrditi nadležna tijela.

Ni u ovom slučaju nije javno potvrđeno da je incident bio povezan s BIA-om.

Je li Vučićev izborni poraz promijenio situaciju?

Autor 7dnevno smatra da je izborni poraz Aleksandra Vučića uklonio politički razlog zbog kojeg je, prema njegovoj procjeni, operacija „Pad Hrvatske“ navodno provođena.

U tekstu se tvrdi da je operacija imala prvenstveno političku svrhu: skretanje pažnje sa unutrašnjih problema u Srbiji i stvaranje slike o vanjskim neprijateljima. Nakon izbornog poraza, prema toj interpretaciji, takav način djelovanja izgubio bi dio svoje političke funkcije.

Ipak, autor istovremeno upozorava da izborni rezultat ne znači automatski promjenu čitavog srpskog sigurnosnog sistema. Vučićeva politička opcija i dalje ima zastupnike u Skupštini, institucije nastavljaju raditi, a formiranje nove vlade tek slijedi.

Zbog toga ostaje otvoreno pitanje hoće li nova vlast u Beogradu objaviti eventualne dokaze o navodnim obavještajnim aktivnostima i hoće li hrvatske institucije uspjeti utvrditi postoji li stvarna povezanost između pojedinih incidenata.

Za sada je „Pad Hrvatske“ naziv operacije o kojoj se govori na osnovu tvrdnji i procjena koje prenose hrvatski mediji. Njeno postojanje, konkretni nalozi iz Beograda i povezanost s požarima, incidentima i drugim događajima nisu javno dokazani.