Ministar obrane Ivan Anušić poručio je da se buduća vlast u Srbiji treba distancirati od politike Aleksandra Vučića, koju je nazvao velikosrpskom. Govoreći u srijedu, 4. studenoga, na Sveučilištu Harvard, taj je zahtjev povezao s očuvanjem mira i stabilnosti na jugoistoku Europe.
U izlaganju se posebno osvrnuo na sigurnost Bosne i Hercegovine, američku prisutnost na Kosovu i nastavak pomoći Ukrajini. Prema priopćenju MORH-a, ocijenio je da je Srbija pod Vučićevim vodstvom bila najveći izvor nestabilnosti u regiji. Riječ je o ministrovoj političkoj ocjeni, iznesenoj u raspravi o regionalnim sigurnosnim izazovima.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Anušić boravi u dvodnevnom posjetu Harvardovu Institutu za politiku na poziv bivše američke veleposlanice u Hrvatskoj Nathalie Rayes. Prvog dana posjeta sudjelovao je na seminaru Centra Belfer za znanost i međunarodne odnose.
Od buduće vlasti Srbije očekuje promjenu političkog smjera
Tekst se nastavlja ispod promocije
Ministrova poruka upućena je vlasti koja se nakon parlamentarnih izbora u Srbiji tek treba formirati. Prema njegovu stajalištu, sama promjena političkih aktera nije dovoljna ako je ne prati odmak od ranijih politika.
„U interesu mira i stabilnosti, nova srbijanska vlast koja se tek treba formirati, mora se distancirati od velikosrpske politike Aleksandra Vučića, odnosno Slobodana Miloševića iz devedesetih godina”, rekao je Anušić.
Time je postavio političko očekivanje prema budućem vodstvu Srbije. U predstavljenom izlaganju nije najavio novu hrvatsku sankciju, prekid suradnje ili konkretnu diplomatsku mjeru prema Beogradu.
Za procjenu budućih odnosa bit će važni program nove srbijanske vlade, njezine poruke susjedima i postupanje u otvorenim regionalnim pitanjima. Ministrov govor zato treba razumjeti kao zahtjev za promjenom pristupa, a ne kao potvrdu da je takva promjena već nastupila.
Zašto je posebno izdvojio Bosnu i Hercegovinu?
Anušić je naglasio da je stabilnost jugoistoka Europe hrvatski nacionalni interes. Unutar tog prostora posebno je izdvojio Bosnu i Hercegovinu.
„Za Hrvatsku je stabilnost jugoistoka Europe od nacionalnog interesa, a posebno očuvanje stabilnosti i mira u Bosni i Hercegovini koje je od ključne važnosti za sigurnost cijelog našeg susjedstva”, poručio je ministar.
Za Hrvatsku sigurnost BiH nije udaljeno vanjskopolitičko pitanje. Dvije države povezuju granica, svakodnevna putovanja, obiteljske veze i gospodarska suradnja. Dugotrajnije političke napetosti zato mogu otežati suradnju i povećati neizvjesnost s obje strane granice.
Ipak, naglašavanje važnosti stabilnosti ne znači da je najavljena neposredna sigurnosna prijetnja. U dostavljenom prikazu govora nema upozorenja na konkretan predstojeći incident niti najave novog vojnog angažmana Hrvatske.
Vijesti
Utjecajni političar pronađen mrtav u hotelu
5h 52min
Američku prisutnost povezao s ulogom KFOR-a
Ministar je SAD opisao kao dugogodišnji stup stabilnosti u Europi. Kao konkretan primjer izdvojio je američku prisutnost u NATO-ovoj operaciji KFOR na Kosovu.
Za razumijevanje te poruke važna je stvarna zadaća misije. NATO vodi KFOR od lipnja 1999., a njegov mandat proizlazi iz Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a i Vojno-tehničkog sporazuma. Današnja je uloga KFOR-a pridonositi sigurnom okruženju i slobodi kretanja za sve ljude i zajednice na Kosovu.
KFOR pritom nije zamjena za politički dogovor Beograda i Prištine. Sigurnosna prisutnost i diplomatski razgovori imaju različite zadaće: jedna pridonosi sprečavanju nasilja, dok druga treba rješavati politička neslaganja.
Anušićevo isticanje američke uloge upućuje na važnost koju Hrvatska pridaje kontinuitetu savezničkog angažmana. Iz govora, međutim, ne proizlazi nova odluka o broju američkih vojnika ili promjeni mandata operacije.
Nastavak pomoći Ukrajini dio je iste sigurnosne poruke
Govoreći o širem europskom okruženju, Anušić je pozvao na nastavak pomoći Ukrajini u obrani od ruske agresije. Njezinu obranu povezao je sa sigurnošću ostatka Europe.
Time je regionalna pitanja povezao s većom raspravom o europskoj obrani i transatlantskoj suradnji. Za Hrvatsku su to povezane teme jer istodobno sudjeluje u europskim institucijama i NATO-u te prati sigurnosna zbivanja u neposrednom susjedstvu.
U izlaganju nije predstavljen novi hrvatski paket pomoći Ukrajini, njegov iznos ni raspored isporuka. Poziv na nastavak potpore predstavlja političko stajalište, dok bi konkretna pomoć zahtijevala zasebne odluke.
Posjet se nastavlja raspravom o transatlantskoj sigurnosti
MORH je najavio da će Anušić drugog dana posjeta sudjelovati u studijskoj grupi koju vodi Nathalie Rayes. Predviđena je rasprava o europskoj i transatlantskoj sigurnosti, uz naglasak na jugoistok Europe i pomoć Ukrajini.
Za odnose Hrvatske i Srbije sljedeći važan pokazatelj bit će sastav i program buduće vlade u Beogradu. Tek će njezini potezi pokazati postoji li prostor za približavanje stajališta i smanjenje regionalnih napetosti.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.