Vlada je u četvrtak, 5. studenoga, u Sabor uputila konačne prijedloge izmjena triju poreznih zakona koji donose promjene za umirovljenike, paušalne obrtnike, turističke iznajmljivače i poduzeća. Većina mjera predviđena je za primjenu od 1. siječnja 2027., dok bi se posebno oporezivanje prekomjernih profitnih marži odnosilo na poslovanje u 2026. godini.
Riječ je o izmjenama Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Paket uključuje veće porezno rasterećenje mirovina, promjenu obračuna paušalnog dohotka u višim razredima te podizanje minimalnog poreza za turistički smještaj u dijelu gradova i općina.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Prijedlozi još nisu konačno usvojeni zakoni. O njima treba odlučiti Hrvatski sabor, pa će konačan opseg obveza ovisiti o tekstovima koji budu doneseni i objavljeni.
Umirovljenicima veće porezno rasterećenje
Za mirovine se predlaže povećanje umanjenja porezne obveze koja se obračunava po nižoj stopi, s dosadašnjih 50 na 100 posto.
Tekst se nastavlja ispod promocije
U praksi bi umirovljenicima koji plaćaju taj porez ostao veći iznos za isplatu. Međutim, onima koji zbog osobnog odbitka već nemaju poreznu obvezu ova promjena sama po sebi ne bi povećala mirovinu.
Ministarstvo financija ranije je prikazalo primjer mirovine od 800 eura, uz osobni odbitak od 600 eura i pretpostavljenu poreznu stopu od 20 posto. Nakon sadašnjeg umanjenja porez u tom primjeru iznosi 20 eura, a prema prijedlogu pao bi na nulu. Konkretan učinak ovisi o poreznim okolnostima pojedinog umirovljenika. mfin.gov.hr
Promjene za paušalce s primicima iznad 40.000 eura
Kod paušalnog oporezivanja samostalnih djelatnosti predlaže se smanjenje priznatih izdataka u dva najviša razreda.
| Godišnji primici | Dosadašnji priznati izdaci | Predloženi priznati izdaci |
|---|---|---|
| Od 40.000,01 do 50.000 eura | 85 % | 70 % |
| Od 50.000,01 do 60.000 eura | 85 % | 55 % |
Manji priznati izdaci znače veću osnovicu za obračun paušalnog poreza. Navedeni postoci zato nisu porezne stope niti znače da će obrtnik državi plaćati 70 ili 55 posto primitaka.
Prema obrazloženju Ministarstva financija, ova promjena priznatih izdataka ne zahvaća prvih pet razreda, odnosno primitke do 40.000 eura godišnje. mfin.gov.hr
Iznajmljivačima rastu minimalni iznosi, ali ne svima jednako
Za turistički smještaj predlaže se podizanje donje granice godišnjeg paušalnog poreza u lokalnim jedinicama prve i druge kategorije prema Indeksu turističke razvijenosti.
U prvoj kategoriji minimum bi porastao sa 100 na 150 eura, a u drugoj sa 70 na 100 eura. Riječ je o iznosima po krevetu, odnosno odgovarajućoj smještajnoj jedinici, a ne o ukupnom godišnjem porezu jednog iznajmljivača. mfin.gov.hr
Ako lokalna vlast ne donese odluku, primjenjivao bi se iznos od 225 eura u prvoj te 150 eura u drugoj kategoriji.
Hrvatska
DHMZ IZDAO UPOZORENJE! Stiže nagla promjena vremena, ove regije posebno su na udaru
8h 31min
Za iznajmljivače je zato presudna i odluka njihova grada ili općine. Povećanje zakonskog minimuma ne znači automatski jednako povećanje za sve, osobito ondje gdje je lokalni porez već postavljen iznad nove donje granice.
Predviđena je i automatizirana razmjena podataka te upis i ispis poreznih obveznika koji ostvaruju dohodak od turističkog smještaja.
Poseban porez odnosio bi se na marže ostvarene u 2026.
Predloženi porez na prekomjernu profitnu maržu zamišljen je kao jednokratna mjera. Obuhvatio bi srednje i velike poduzetnike koji više od polovice vrijednosti svojih isporuka ostvaruju u Hrvatskoj. Hrvatski sabor
Uspoređivala bi se profitna marža iz 2026. s prosječnom maržom prethodne tri godine, od 2023. do 2025. Prekomjernom bi se smatrala marža koja taj prosjek premašuje za 15 posto, a predložena stopa posebnog oporezivanja iznosi 50 posto.
Važno je razlikovati postotak od postotnih bodova. Primjerice, prosječna marža od 10 posto uvećana za 15 posto iznosi 11,5 posto. Predložena stopa od 50 posto također ne znači oporezivanje polovice ukupnih prihoda poduzeća.
„Primarni cilj ovoga prijedloga zakona nije povećanje proračunskih prihoda, već prevencija stvaranja prekomjerno povećanih profitnih marži, odnosno sprječavanje inflacije”, rekao je ministar financija Tomislav Ćorić.
To je cilj predlagatelja. Hoće li mjera doista usporiti rast cijena, ovisit će i o ponašanju poduzeća, konkurenciji te njihovim troškovima poslovanja.
Što se mijenja kod PDV-a i drugih primitaka?
Izmjene PDV-a odnose se ponajprije na prekogranično poslovanje i sustave OSS i IOSS, putem kojih poduzetnici prijavljuju i plaćaju PDV za određene isporuke potrošačima u Europskoj uniji.
Predlaže se preciznije određivanje praga od 10.000 eura za prodaju na daljinu te proširenje ne-unijskog OSS-a na sve obuhvaćene usluge koje pružatelji izvan EU-a obavljaju potrošačima u Uniji. Taj prag ne treba zamijeniti s domaćim pragom za ulazak u sustav PDV-a.
Paket uređuje i porezni tretman primitaka preko hrvatskog investicijskog računa te predviđa da se određene demografske potpore i potpore za otklanjanje šteta u poljoprivredi ne smatraju oporezivim primicima.
Građani i poduzetnici sada trebaju pratiti saborsku raspravu i konačne tekstove propisa. Za iznajmljivače će dodatno biti važne lokalne odluke, a za poduzeća obuhvaćena posebnim porezom pravila obračuna rezultata iz 2026. godine.
Pratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.