NAJNOVIJA VIJEST: Plenković čestitao dan državnosti pa napao Milanovića!

Milanović “bojkotirao” Dan državnosti: Plenković upalio vječni plamen na Medvedgradu — “Scenarij podjela i nejedinstva”

Premijer Andrej Plenković u subotu je s Oltara domovine na Medvedgradu čestitao Dan državnosti te podsjetio na značaj 30. svibnja 1990. — dana kada je konstituiran prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Svečanosti nije prisustvovao predsjednik Republike Zoran Milanović, što je Plenković iskoristio za oštar politički udarac.

Vječni plamen zapaljen prvi put nakon 16 godina

Plenković je istaknuo posebnu simboliku ovogodišnje proslave. Plamen na Oltaru domovine zapaljen je prvi put nakon 16 godina — a donesen je iz Vukovara, s memorijalnog groblja. Zapalili su ga mlada hrvatska policajka i vojnik.

“Trideset i šest godina kasnije možemo s ponosom pogledati na postignuća i upravo najviše zahvaliti onima koji su za hrvatsku slobodu dali najviše — a to su hrvatski branitelji” rekao je Plenković na Medvedgradu.

“To je simbolika i poruka i zahvala hrvatskoj žrtvi i gradu heroju” dodao je predsjednik Vlade, napominjući da je Medvedgrad kao srednjovjekovna utvrda važan simbol hrvatske države i mjesto sjećanja na sve koji su dali živote za hrvatsku slobodu.

Plamen na Oltaru domovine prvi je 1994. zapalio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Zašto Milanović nije došao

Na svečanosti nije sudjelovao predsjednik Republike Zoran Milanović — koji smatra da bi Dan državnosti bilo prikladnije obilježavati 25. lipnja, na datum kad je 1991. Sabor donio odluku o proglašenju neovisnosti i raskidu svih veza s bivšom SFRJ.

Taj se datum obilježavao kao Dan državnosti u razdoblju od 2001. do 2019. — a 30. svibnja kao Dan Hrvatskog sabora. Hrvatski sabor je na prijedlog Vlade vratio Dan državnosti na 30. svibnja.

Plenković je ocijenio da je promjena datuma bila pogreška te da se Dan državnosti ukorijenio i bio emocionalno prihvaćen u narodu upravo 30. svibnja.

“Promjena koja se dogodila, na prijedlog lijeve koalicije tada, u praksi je pokazala da je taj dan postao manje obilježavan i da su se s njim ljudi manje identificirali” rekao je premijer, opisujući 30. svibnja kao “jedino pravo simbolično i emotivno mjesto” od kojeg je krenuo cijeli proces hrvatskog osamostaljenja.

“Scenarij podjela i nejedinstva”

Upitan žali li zbog toga što cijeli državni vrh zajedno s predsjednikom Republike ne obilježava ovaj dan, Plenković nije birao riječi.

“Ono što danas vidimo je scenarij podjela, scenarij nejedinstva i scenarij nedostatka poštovanja prema ključnim danima vlastite države. Ne znam nijednu drugu zemlju na svijetu u kojoj najviši dužnosnici ili oporba ne poštuju dan vlastite države” poručio je Plenković, dodavši da o tome “trebaju dobro promisliti hrvatski birači.”

Obraćanje biračima na kraju izjave nije slučajno — oktobar donosi opće izbore, a sukob između Plenkovića i Milanovića jedna je od ključnih tema predizborne kampanje.

Kontekst: Dugogodišnji sukob oko datuma

Pitanje datuma Dana državnosti nije novo — radi se o dugogodišnjem političkom sporu između desnog i lijevog dijela političkog spektra u Hrvatskoj. Desnica preferira 30. svibnja kao datum konstituiranja prvog demokratskog Sabora, dok ljevica i dio centra smatraju da je 25. lipnja — datum stvarnog proglašenja neovisnosti — prikladniji izbor.

Milanović, koji dolazi iz lijevog dijela spektra, dosljedno bojkotira 30. svibnja kao Dan državnosti — što Plenković svake godine koristi kao politički bod.