NOVA ESKALACIJA NA BLISKOM ISTOKU!: Evo što je Iran napravio Izraelu i Trumpu!

Napetosti na Bliskom istoku ponovno su se pojačale nakon što je Iran prekinuo komunikaciju s Washingtonom i poručio da neće biti dijaloga dok se ne ispune zahtjevi Teherana i Hezbolaha. Prema navodima iranskih medija, iranski dužnosnici traže prekid izraelske ofenzive i potpuno povlačenje s okupiranih područja.

Do zaoštravanja je došlo nakon novih izraelskih udara na uporišta Hezbolaha u Bejrutu, koje je naredio izraelski premijer Benjamin Netanyahu. Više iranskih dužnosnika osudilo je širenje izraelske ofenzive u Libanonu, a iz Teherana je poručeno da SAD i Izrael snose odgovornost za posljedice svakog daljnjeg kršenja primirja na svim frontovima.

U istom paketu poruka Iran je zaprijetio i potpunom blokadom Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza za transport energenata. Prema navodima iranske agencije Tasnim, u scenariju daljnje eskalacije mogao bi biti blokiran i tjesnac Bab al-Mandeb, koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i Indijskim oceanom. Upravo zbog toga ova prijetnja ima znatno šire posljedice od same regionalne sigurnosti.

Prekid kontakata dodatni je udarac diplomatskim naporima koji su posljednjih tjedana bili u tijeku između Washingtona i Teherana. Prema medijskim izvješćima, dvije strane su prije najnovijeg pogoršanja situacije bile blizu preliminarnog sporazuma kojim bi se pokušao riješiti dio otvorenih pitanja, uključujući ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i produženje 60-dnevnog primirja.

Pročitajte i:
Od danas je ovo zabranjeno u Hrvatskoj! Kazne su paprene i do 20.000 eura

Pitanja poput iranskog nuklearnog programa i američkih sankcija trebala su ostati predmet daljnjih pregovora, no najnoviji razvoj događaja taj je proces praktično zaustavio. Time je diplomatski kanal, koji je i ranije bio izrazito krhak, dodatno oslabljen.

Ako bi Iran doista krenuo u blokadu Hormuškog tjesnaca, posljedice bi se osjetile daleko izvan regije, prije svega na tržištu nafte, opskrbnim lancima i globalnim cijenama energenata. Zbog toga se aktualna kriza sve manje promatra samo kao regionalni sukob, a sve više kao sigurnosni i gospodarski problem s mogućim svjetskim posljedicama.