Premijer Andrej Plenković komentirao je u Bruxellesu objavu predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića o presudi u slučaju švicarski franak. Njegova reakcija otvorila je novu političku polemiku o odnosu oporbe prema pravosuđu, ali i o načinu na koji se u javnosti tumače sudske odluke.
Plenković tvrdi da SDP šalje opasnu poruku javnosti
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je nakon sastanka u Bruxellesu da poruka predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića, vezana uz presudu u slučaju švicarski franak, po njegovu mišljenju podsjeća na neka prošla vremena u kojima je politika imala presudan utjecaj na pravosuđe.
Plenković je reagirao na objavu šefa SDP-a na društvenim mrežama, u kojoj je Hajdaš Dončić komentirao kako bi presuda u slučaju švicarskog franka bila drukčija da je njegova stranka na vlasti. Premijer je takav stav opisao kao politički problematičan jer, kako tvrdi, sugerira da bi sudovi trebali odlučivati prema volji izvršne vlasti ili političke većine.
NE PROPUSTI OVU PRILIKU👇
Riječ je o temi koja je posebno osjetljiva za velik broj građana u Hrvatskoj, osobito za korisnike kredita vezanih uz švicarski franak. Taj slučaj godinama izaziva snažne reakcije jer se povezuje s financijskom sigurnošću tisuća obitelji, bankarskim sektorom, sudskim odlukama i pitanjem koliko država može intervenirati kada građani smatraju da su oštećeni.
Zašto je slučaj švicarskog franka politički osjetljiv?
Slučaj švicarski franak u Hrvatskoj nije samo pravno pitanje. On je godinama bio i politička tema jer su se oko njega sudarala očekivanja građana, odgovornost banaka, uloga države i granice sudske zaštite. Mnogi dužnici smatrali su da su bili izloženi nepoštenim ugovornim uvjetima, dok su banke isticale da su postupale u skladu s tadašnjim pravilima i ugovorima.
MNOGI SU VEĆ POGLEDALI👇
Zbog toga svaka nova presuda ili politička izjava o ovom slučaju izaziva snažan odjek. Kada političar kaže da bi presuda bila drugačija da je njegova stranka na vlasti, takva poruka odmah otvara pitanje neovisnosti pravosuđa. U demokratskom sustavu sudovi bi morali odlučivati na temelju zakona i dokaza, a ne na temelju toga tko trenutačno ima većinu u parlamentu ili tko vodi vladu.
Plenković je upravo na tom dijelu izgradio svoju kritiku. Prema njegovu tumačenju, izjava predsjednika SDP-a može se čitati kao poruka da bi vlast trebala imati utjecaj na sudske odluke. SDP, s druge strane, svoje poruke najčešće predstavlja kao kritiku aktualne vlasti i kao tvrdnju da država mora snažnije štititi građane u sporovima s velikim financijskim institucijama.
Što je Plenković rekao o objavi Siniše Hajdaša Dončića?
“Koja poruka se šalje hrvatskoj javnosti 2026. kada lider oporbe, iako ne znamo je li on lider, javno kaže da presuda ne bi bila ovakva da su oni na vlasti”, rekao je Plenković.
Premijer je zatim dodao da bi se iz takve izjave moglo zaključiti kako bi sudovi, prema njegovim riječima, odlučivali po političkom diktatu. Rekao je i da bi to značilo povratak u davno zaboravljena vremena, koja smatra neprihvatljivima za današnju demokratsku Hrvatsku.
Plenković je istaknuo da presudu Vrhovnog suda, kako kaže, još nije vidio u cijelosti te da je najprije treba pročitati prije detaljnijeg komentara. No naglasio je da se u političkoj raspravi mora jasno odvojiti pravo na kritiku od poruka koje mogu sugerirati pritisak na sudove.
Premijer optužio oporbu za fabriciranje napada
Plenković je izjavio i da oporba posljednjih dana, prema njegovoj ocjeni, pokušava stvoriti dojam da vlast utječe na pravosuđe i Državno odvjetništvo. Posebno se osvrnuo na kritike usmjerene prema DORH-u, navodeći da Vlada ne utječe ni na Državno odvjetništvo ni na pravosuđe.
“Mi niti utječemo na DORH, niti utječemo na pravosuđe. Ali ovakve vrste razotkrivanja su amblematične. To je dragocjena objava. Jedna od najboljih objava koju je mogao objaviti SDP, da ljudi vide s kim imaju posla”, rekao je Plenković.
Ovakav ton pokazuje da se rasprava više ne vodi samo o jednoj presudi, nego i o širem političkom narativu. Vladajući pokušavaju prikazati SDP kao stranku koja ne poštuje neovisnost institucija, dok oporba nastoji dokazati da aktualna vlast ne čini dovoljno za građane i da se iza pozivanja na institucije često skriva politička odgovornost.
Druga tema u Bruxellesu: Nadzorni odbori i Croatia Airlines
Plenković je komentirao i novi način izbora članova uprava i nadzornih odbora u državnim poduzećima. Rekao je da je riječ o reformi korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima u pretežnom državnom vlasništvu, koju je povezao s reformskim naporima Hrvatske i približavanjem OECD-u.
Prema njegovim riječima, cilj promjena je kvalitetnije upravljanje, bolja kontrola, jasnija odgovornost uprava i snažnija uloga države kao vlasnika. Time je pokušao objasniti da nova pravila nisu samo kadrovsko pitanje, nego dio šireg procesa kojim država želi profesionalizirati upravljanje javnim poduzećima.
Premijer je odgovorio i na pitanje o Zlatku Mateši, koji se spominje u kontekstu Nadzornog odbora Croatia Airlinesa. Plenković je rekao da je Mateša u tom odboru bio i prije nego što je on postao predsjednik Vlade, te da se u ovom slučaju radi o obnovi mandata kroz novu uredbu i novi natječaj.
“Čovjek je postao predsjednik Nadzornog odbora nekoliko mjeseci prije nego što sam ja postao predsjednik vlade. To je lako provjerljivo”, rekao je Plenković.
Što ova rasprava znači za političku scenu?
Ova razmjena pokazuje da će odnos politike i pravosuđa ostati jedna od glavnih tema hrvatske političke scene. Slučaj švicarskog franka posebno je pogodan za političke sukobe jer spaja osobne financijske probleme građana, odgovornost banaka, dugotrajne sudske procese i pitanje povjerenja u institucije.
Za vladajuće je ključno pokazati da pravosuđe djeluje neovisno i da političari ne smiju sugerirati kakve bi presude trebale biti. Za oporbu je, pak, važno održati poruku da se država mora jače postaviti kada građani smatraju da su prepušteni sami sebi u sukobu s velikim sustavima.
Upravo zato ova tema neće nestati nakon jedne izjave. Ona će se vjerojatno nastaviti kroz nove reakcije SDP-a, moguće dodatne komentare pravnih stručnjaka i političke rasprave o tome gdje završava legitimna kritika pravosuđa, a gdje počinje opasnost od političkog pritiska.
Što slijedi nakon Plenkovićeve reakcije?
U idućim danima moglo bi biti važnije što će o svemu reći pravnici, predstavnici dužnika i oporbene stranke nego sama početna reakcija premijera. Presuda u slučaju švicarskog franka ponovno je otvorila staro pitanje: koliko politika smije komentirati sudske odluke, a da pritom ne dovede u pitanje neovisnost pravosuđa?
Rasprava će se vjerojatno nastaviti i kroz temu državnih poduzeća, osobito ako se nastave pitanja o imenovanjima u nadzorne odbore. Time se u istoj političkoj priči spajaju pravosuđe, odgovornost vlasti i upravljanje državnom imovinom.
Penava predstavio inicijativu za BiH: Hrvatski položaj opet u fokusu politike
Plenković o novom proračunu EU: Poruka kritičarima izazvala brojne reakcije
Zagreb opet raspravlja o vrtićima: Brojke koje su otvorile pitanje kapaciteta
SDP komentirao presudu o švicarcu: Poruka HDZ-u i građanima koji čekaju obeštećenjePratite Točka
Najnovije vijesti direktno na vašem Facebooku.

SDP komentirao presudu o švicarcu: Poruka HDZ-u i građanima koji čekaju obeštećenje