Zagreb opet raspravlja o vrtićima: Brojke koje su otvorile pitanje kapaciteta

Preliminarni rezultati upisa u zagrebačke gradske vrtiće ponovno su otvorili raspravu o kapacitetima, privatnim vrtićima i ranijem ukidanju mjere roditelj odgojitelj. Iako Grad Zagreb ističe da je ove godine situacija povoljnija nego prethodnih godina, dio roditelja i dalje čeka rješenje za upis djece.

Koliko je djece ostalo bez mjesta u gradskim vrtićima?

Zagrebački sustav predškolskog odgoja i ove je godine jedna od glavnih gradskih tema. Prema preliminarnim podacima Grada Zagreba, za upis u gradske vrtiće pristiglo je 8.972 zahtjeva, od čega je 7.195 označeno valjanima, odnosno odnosi se na djecu koja ispunjavaju uvjete za upis.

Prema objavljenim podacima, bez mjesta u gradskim vrtićima ostalo je 684 djece, dok dodatnih 1.777 zahtjeva nije dobilo mjesto jer nisu bili valjani ili nisu ispunjavali potrebne uvjete. Istodobno, u gradskim vrtićima ostalo je 1.096 slobodnih mjesta, dok se očekuje da bi dio potreba mogao biti pokriven kroz privatne i vjerske vrtiće, u kojima se spominje prostor za još oko 1.300 djece.

Ovi podaci ponovno su otvorili pitanje je li Zagreb dovoljno brzo povećao vrtićke kapacitete i može li sadašnji model upisa odgovoriti na potrebe roditelja, posebno u dijelovima grada gdje je pritisak na vrtiće najveći.

Zašto se rasprava ponovno vraća na mjeru roditelj odgojitelj?

Rasprava o vrtićima u Zagrebu ne može se odvojiti od ukidanja mjere roditelj odgojitelj, koju je uveo bivši gradonačelnik Milan Bandić 2016. godine. Mjera je omogućavala novčanu naknadu roditeljima s troje ili više djece koji odluče ostati kod kuće i brinuti se o djeci.

Nakon dolaska nove gradske vlasti 2021. godine, mjera je postupno ukinuta uz obrazloženje da predstavlja veliko opterećenje za gradski proračun i da njezin demografski učinak nije dovoljno jasno potvrđen. Protivnici ukidanja tvrde da je ta odluka dodatno povećala pritisak na vrtićki sustav, jer su se djeca iz obitelji korisnika mjere morala uključivati u institucionalni oblik skrbi.

S druge strane, gradska vlast posljednjih godina ističe da se ulaže u širenje vrtićkih kapaciteta, izgradnju novih objekata i povećanje dostupnosti predškolskog odgoja. Upravo tu nastaje ključno političko pitanje: je li problem posljedica ranije politike, sporog širenja kapaciteta ili kombinacije oba faktora?

Grad se poziva na bolje brojke nego prethodnih godina

Prema podacima koji se uspoređuju s ranijim upisnim ciklusima, situacija je ove godine povoljnija nego 2024. i 2023. godine. Navodi se da je 2025. godine broj neupisane djece koja ispunjavaju uvjete bio 1.061, 2024. godine 1.917, a 2023. godine čak 3.180.

Ako se ti podaci promatraju kao trend, Grad Zagreb može tvrditi da se broj djece bez mjesta postupno smanjuje. Međutim, za roditelje čija djeca ni ove godine nisu dobila mjesto, statističko poboljšanje ne rješava svakodnevni problem organizacije života, posla i obiteljskih obveza.

Upravo zato brojke imaju dvije razine značenja. Na gradskoj razini mogu pokazivati pomak, ali na obiteljskoj razini svako neupisano dijete znači konkretan problem. Roditelji tada moraju tražiti privatni vrtić, oslanjati se na bake i djedove, mijenjati radni raspored ili odgađati povratak na posao.

Šta znače slobodna mjesta ako djeca ipak ostaju neupisana?

Jedno od najvažnijih pitanja u ovoj raspravi jest zašto istodobno postoje slobodna mjesta u gradskim vrtićima i djeca koja nisu dobila željeni upis. Odgovor se najčešće nalazi u rasporedu kapaciteta po gradskim četvrtima, dobnim skupinama i vrstama programa.

Upravo se čita: Plenković odgovorio šefu SDP-a: Poruka koja je otvorila novu političku raspravu

Slobodno mjesto u jednom dijelu Zagreba roditelju iz drugog dijela grada ne mora biti stvarno rješenje, posebno ako je vrtić udaljen od mjesta stanovanja ili rada. Također, slobodno mjesto za jednu dobnu skupinu ne znači nužno da postoji kapacitet za jasličku skupinu, gdje je pritisak često najveći.

Zbog toga se problem vrtića ne može svesti samo na ukupnu brojku slobodnih mjesta. Važno je gdje se ta mjesta nalaze, za koju dob djece su dostupna i mogu li ih roditelji realno koristiti u svakodnevnom životu.

Kritike zbog ukidanja mjere i demografske posljedice

Dio kritičara ukidanja mjere roditelj odgojitelj smatra da je odluka bila donesena prebrzo i bez dovoljno jasnog prijelaznog plana za obitelji koje su se na nju oslanjale. U javnosti se često navodi i argument da je mjera imala demografski učinak, osobito kod obitelji s troje i više djece.

Demograf Nenad Pokos jedan je od stručnjaka koji su ranije kritizirali ukidanje mjere, tvrdeći da je ona imala pozitivan učinak na broj trećerođene i sljedeće djece u Zagrebu.

“Primarni cilj demografske mjere roditelj odgojitelj bio je pozitivno utjecati na broj stanovnika Grada Zagreba povećanjem broja trećerođene djece, a sekundarni cilj pozitivno utjecati i na povećanje broja četvrtorođene i više rođene djece”, zaključio je demograf Nenad Pokos u stručnoj analizi iz 2022. godine.

Gradska vlast, međutim, ostaje pri stavu da se demografska politika ne može temeljiti samo na novčanoj naknadi, nego na dostupnim javnim uslugama, vrtićima, stanovanju, javnom prijevozu i dugoročnom planiranju obiteljskog života u gradu.

Analiza: Zagreb mora riješiti i brojke i povjerenje roditelja

Najveći izazov za Zagreb nije samo povećati broj mjesta u vrtićima, nego vratiti povjerenje roditelja da sustav može predvidljivo funkcionirati. Roditelji ne planiraju život prema statističkom prosjeku, nego prema tome hoće li njihovo dijete dobiti mjesto u vrtiću u razumnom roku i na lokaciji koja im omogućuje normalan radni dan.

Zato će se rasprava o vrtićima nastaviti i nakon ovog upisnog ciklusa. Ako se broj neupisane djece nastavi smanjivati, gradska vlast će taj trend predstavljati kao dokaz da mjere daju rezultat. Ako se pak problem nastavi ponavljati u određenim četvrtima ili dobnim skupinama, kritike će ostati snažne bez obzira na ukupno poboljšanje brojki.

Pitanje roditelj odgojitelj dodatno komplicira cijelu priču jer se ne radi samo o vrtićima, nego i o širem sukobu različitih pogleda na obiteljsku i demografsku politiku. Jedan pristup naglašava izravnu financijsku potporu roditeljima, dok drugi prednost daje javnim uslugama i institucionalnoj skrbi.

Šta slijedi u zagrebačkoj raspravi o vrtićima?

U narednim tjednima bit će važno vidjeti koliko će djece na kraju biti upisano nakon pomicanja lista, dopuna dokumentacije i uključivanja privatnih te vjerskih vrtića. Konačne brojke pokazat će je li problem zaista manji nego ranijih godina ili će dio roditelja ponovno ostati bez prihvatljivog rješenja.

Vrtići će zato ostati jedno od najosjetljivijih pitanja zagrebačke politike. Za Grad Zagreb to je pitanje upravljanja kapacitetima, a za roditelje pitanje svakodnevne sigurnosti, posla i organizacije obiteljskog života.

Najnovije iz Hrvatska PolitikaPenava predstavio inicijativu za BiH: Hrvatski položaj opet u fokusu politikePlenković o novom proračunu EU: Poruka kritičarima izazvala brojne reakcijePlenković odgovorio šefu SDP-a: Poruka koja je otvorila novu političku raspravuSDP komentirao presudu o švicarcu: Poruka HDZ-u i građanima koji čekaju obeštećenje