Plenković o novom proračunu EU: Poruka kritičarima izazvala brojne reakcije

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je nakon sastanka čelnika Europske unije u Bruxellesu da Hrvatska ne treba strahovati od smanjenja europskih sredstava u idućem proračunskom razdoblju. Istaknuo je kako očekuje kompromis među državama članicama te tvrdi da će europski fondovi i dalje ostati važan pokretač razvoja zemlje.

Rasprava o milijardama eura tek ulazi u ključnu fazu

Na sastanku Europskog vijeća otvorena je jedna od najvažnijih tema za budućnost Europske unije, višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Riječ je o proračunu koji određuje kako će se raspoređivati stotine milijardi eura među državama članicama i različitim europskim politikama.

Plenković je nakon sastanka naglasio kako vjeruje da će pregovori završiti dogovorom koji će osigurati nastavak financiranja za Hrvatsku.

Prema njegovim riječima, europski fondovi ostat će važna razvojna poluga za države koje još uvijek sustižu razvijenije članice Europske unije. Posebno je naglasio važnost očuvanja sredstava za kohezijsku i poljoprivrednu politiku, iz kojih Hrvatska posljednjih godina financira brojne infrastrukturne projekte, prometnice, škole, bolnice i gospodarske programe.

Plenković odgovorio onima koji upozoravaju na smanjenje sredstava

Tijekom obraćanja novinarima premijer se osvrnuo i na političke kritike koje posljednjih mjeseci dolaze iz dijela oporbe i pojedinih analitičkih krugova. Oni upozoravaju da bi zbog novih prioriteta Europske unije dio sredstava mogao biti preusmjeren na obranu, sigurnost i konkurentnost gospodarstva.

“Ovima koji plaše narod u Hrvatskoj da više neće biti novaca iz Europske unije poručujem da će sredstava biti. Europski proračun i dalje će biti razvojna poluga za Hrvatsku. Molim ih da budu malo mudriji. Sad smo još fini, a kada pretjeraju bit ćemo malo grublji”, rekao je Andrej Plenković.

Zašto je ova rasprava važna za Hrvatsku?

Pregovori o europskom proračunu tradicionalno su među najtežim političkim procesima unutar Europske unije. Države koje u zajednički proračun uplaćuju više nego što iz njega dobivaju žele ograničiti rast troškova i usmjeriti veći dio sredstava prema novim prioritetima poput obrane, sigurnosti granica i tehnološke konkurentnosti.

S druge strane, zemlje koje su veliki korisnici europskih fondova, među kojima je i Hrvatska, zalažu se za očuvanje postojećih programa financiranja regionalnog razvoja i poljoprivrede.

Upravo zbog toga će pregovori koji slijede biti od posebnog značaja za hrvatske gradove, općine, poljoprivrednike i poduzetnike koji značajan dio investicija financiraju europskim novcem.

Upravo se čita: Zagreb opet raspravlja o vrtićima: Brojke koje su otvorile pitanje kapaciteta

Novi prioriteti mijenjaju europsku financijsku sliku

Europska unija posljednjih godina suočena je s novim izazovima. Rat u Ukrajini, sigurnosne prijetnje, migracijski pritisci, energetska tranzicija i klimatske promjene zahtijevaju dodatna ulaganja koja prije desetak godina nisu bila u fokusu europske politike.

Zbog toga dio članica zagovara stvaranje novih izvora prihoda za europski proračun kako bi se istodobno financirali i tradicionalni programi i novi strateški ciljevi.

Plenković smatra da će upravo takav kompromis na kraju prevladati te da će Europska unija pronaći način za financiranje svih važnih politika bez značajnijeg ugrožavanja postojećih fondova.

Bilateralni sastanci i pitanje Rusije

Premijer se tijekom samita osvrnuo i na rasprave oko mogućih kontakata predstavnika Europskog vijeća s Rusijom. Ocijenio je da pojedini telefonski razgovori ne predstavljaju ništa neuobičajeno te da komunikacijski kanali u međunarodnim odnosima nisu sami po sebi sporni.

Osim sudjelovanja na samitu, Plenković je održao i sastanke s novim mađarskim premijerom te slovenskim premijerom Janezom Janšom. Razgovaralo se o nastavku suradnje, otvorenim pitanjima između država i budućim susretima na najvišoj političkoj razini.

Što slijedi?

Rasprava o novom višegodišnjem proračunu Europske unije tek je započela, a konačni dogovor očekuje se nakon dugih pregovora među državama članicama. Ishod će imati izravan utjecaj na buduće investicije, razvojne projekte i gospodarski rast Hrvatske u narednom desetljeću.

Hoće li Hrvatska uspjeti zadržati razinu europskih sredstava na koju računa posljednjih godina, jedno je od ključnih pitanja koje će obilježiti europske pregovore u mjesecima koji dolaze.

Najnovije iz Hrvatska PolitikaPenava predstavio inicijativu za BiH: Hrvatski položaj opet u fokusu politikeZagreb opet raspravlja o vrtićima: Brojke koje su otvorile pitanje kapacitetaPlenković odgovorio šefu SDP-a: Poruka koja je otvorila novu političku raspravuSDP komentirao presudu o švicarcu: Poruka HDZ-u i građanima koji čekaju obeštećenje