Plenković u 11 dobio neugodne vijesti, situacija je lošija nego što je mislio

Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je rasti i početkom 2026. godine, no novi podaci pokazuju da se tempo rasta osjetno usporava u odnosu na prethodno razdoblje. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju ove godine porastao je za 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iako je riječ o nastavku pozitivnog trenda te čak 21. uzastopnom kvartalu gospodarskog rasta, brojke pokazuju da je domaće gospodarstvo ušlo u fazu sporijeg širenja. U posljednjem kvartalu 2025. godine rast BDP-a iznosio je 3,9 posto, što znači da je početkom ove godine dinamika gotovo prepolovljena.

Ekonomisti upozoravaju da se usporavanje ne događa samo u Hrvatskoj nego i u većem dijelu Europe, gdje visoke kamatne stope, slabija industrijska proizvodnja i neizvjesnost na globalnom tržištu utječu na investicije, izvoz i potrošnju.

Potrošnja građana i dalje glavni pokretač gospodarstva

Najveći doprinos rastu hrvatskog gospodarstva ponovno je dala osobna potrošnja građana. Potrošnja kućanstava porasla je za 2,6 posto na godišnjoj razini, jednako kao i u prethodnom tromjesečju.

Takvi podaci pokazuju da građani i dalje troše relativno stabilno unatoč visokim cijenama hrane, energenata i usluga. Na rast potrošnje utjecali su povećanje plaća u javnom i privatnom sektoru, rast mirovina te nastavak turističke aktivnosti koja dijelu građana osigurava dodatne prihode.

Međutim, analitičari ističu kako rast osobne potrošnje više nije dovoljno snažan da samostalno vuče ukupno gospodarstvo kao prethodnih godina. Inflacija je i dalje prisutna, a građani postaju oprezniji kada je riječ o većim kupnjama i investicijama.

Posebno se primjećuje usporavanje u sektorima poput maloprodaje tehničke robe, građevinskog materijala i automobila, dok ugostiteljstvo i turizam još uvijek ostvaruju solidne rezultate.

Investicije rastu sporije nego ranije

Jedan od važnih pokazatelja gospodarske aktivnosti su bruto investicije u fiksni kapital, koje uključuju ulaganja u nekretnine, infrastrukturu, strojeve i opremu.

Prema objavljenim podacima, investicije su u prvom kvartalu porasle za 2,5 posto, što je značajno sporije u odnosu na prethodno tromjesečje kada je rast iznosio čak 7 posto.

Usporavanje investicija može biti znak opreza među poduzetnicima, osobito zbog viših troškova financiranja i neizvjesnosti na europskom tržištu. Mnoge kompanije odgađaju nove projekte ili smanjuju planirana ulaganja dok čekaju stabilnije gospodarske uvjete.

Dio stručnjaka smatra kako bi upravo investicije trebale biti ključ dugoročnog gospodarskog razvoja Hrvatske, posebno u područjima industrije, energetike, digitalizacije i zelene tranzicije.

Bez snažnijeg investicijskog ciklusa teško je očekivati dugoročno ubrzanje gospodarskog rasta i povećanje konkurentnosti domaće ekonomije.

Slabiji izvoz zabrinjava ekonomiste

Jedan od najvažnijih razloga sporijeg rasta gospodarstva jest pad izvoza roba i usluga. Ukupan izvoz pao je za 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Pritom je izvoz robe zabilježio pad od 2,3 posto, dok je izvoz usluga ipak porastao za 2,6 posto. Upravo sektor usluga, prvenstveno turizam, nastavlja ublažavati negativne trendove u robnoj razmjeni.

Pad izvoza robe povezuje se s usporavanjem europskog gospodarstva, posebno Njemačke i Italije, koje su među najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske.

Industrijska proizvodnja u mnogim europskim zemljama suočava se s problemima, što automatski smanjuje potražnju za proizvodima iz Hrvatske.

Stručnjaci upozoravaju kako hrvatsko gospodarstvo i dalje previše ovisi o turizmu i osobnoj potrošnji, dok industrijska baza ostaje relativno slaba u usporedbi s razvijenijim članicama Europske unije.

Uvoz također pao

Podaci pokazuju da je uvoz roba i usluga smanjen za 0,3 posto. Pritom je uvoz robe pao za 1,1 posto, dok je uvoz usluga porastao za 4,8 posto.

Pad uvoza robe može imati dvojako značenje. S jedne strane može ukazivati na slabiju domaću potražnju i oprez građana i poduzetnika, a s druge strane može donekle poboljšati trgovinski deficit.

Ipak, ekonomisti upozoravaju da Hrvatska i dalje značajno ovisi o uvozu hrane, energenata i industrijskih proizvoda, zbog čega globalni poremećaji na tržištu i dalje snažno utječu na domaće cijene.

Državna potrošnja također usporila

Državna potrošnja porasla je za samo 0,7 posto, dok je u prethodnom kvartalu rast iznosio 2,8 posto.

To pokazuje da je država početkom godine trošila opreznije nego ranije. Dio analitičara smatra da Vlada pokušava održati stabilnost javnih financija i smanjiti pritisak na proračun nakon razdoblja pojačanih izdvajanja zbog inflacije i energetskih mjera pomoći građanima i gospodarstvu.

Istodobno, očekuje se da će korištenje europskih fondova i investicije financirane iz Mehanizma za oporavak i otpornost imati važnu ulogu u održavanju gospodarske aktivnosti tijekom ostatka godine.

Gospodarstvo stagniralo na kvartalnoj razini

Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatsko gospodarstvo na godišnjoj je razini poraslo za 2,4 posto, dok je na kvartalnoj razini stagniralo.

To znači da u odnosu na posljednje tromjesečje 2025. nije bilo značajnijeg pomaka u gospodarskoj aktivnosti.

Takav podatak dodatno potvrđuje da gospodarstvo trenutno prolazi kroz fazu usporavanja nakon razdoblja snažnijeg rasta.

Iako Hrvatska i dalje bilježi bolje rezultate od nekih članica Europske unije koje se suočavaju s recesijom ili stagnacijom, stručnjaci upozoravaju kako će nastavak rasta ovisiti o nekoliko ključnih faktora:

• uspješnosti turističke sezone
• kretanju inflacije
• stanju europskog gospodarstva
• rastu plaća i zaposlenosti
• povlačenju europskih sredstava
• investicijama privatnog sektora

Kakva su očekivanja za ostatak 2026. godine?

Većina ekonomista očekuje da će hrvatsko gospodarstvo nastaviti rasti i tijekom ostatka godine, ali umjerenijim tempom nego prethodnih godina.

Turistička sezona mogla bi ponovno imati ključnu ulogu u održavanju gospodarske aktivnosti, posebno na obali i u sektoru usluga. Međutim, upozorava se da prevelika ovisnost o turizmu dugoročno predstavlja rizik za stabilnost gospodarstva.

Sve više stručnjaka naglašava potrebu za jačanjem industrije, tehnološkog sektora i izvoza proizvoda veće dodane vrijednosti.

Istodobno, građani i poduzetnici pomno prate kretanje cijena, kamatnih stopa i troškova života, koji i dalje ostaju među najvećim ekonomskim izazovima u Hrvatskoj.

Hoće li gospodarstvo u drugom dijelu godine ponovno ubrzati ili će usporavanje postati dugotrajniji trend, pokazat će naredni kvartali i stanje na europskom tržištu.