Novi udar iz OHR-a: Schmidtov izvještaj otkriva dramatične detalje o RS-u i Dodiku
Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit, pripremio je finalni izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini za sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, koja će biti održana 31. oktobra. U dokumentu od više desetina stranica, koji obuhvata period od aprila do oktobra 2025. godine, Šmit detaljno opisuje političku krizu u zemlji, fokusirajući se na presudu protiv Milorada Dodika i posljedice koje je izazvala u Republici Srpskoj.
Prema izvještaju, BiH se suočava s „krizom koja opterećuje institucije mira“, ali Šmit navodi da mir i dalje „prevladava uprkos političkim tenzijama i napadima na temeljne principe Dejtonskog sporazuma“.
Najviše pažnje posvetio je slučaju Dodik, nazivajući ga „najnovijim korakom u dugotrajnoj strategiji političkog prkosa“. Podsjetio je da je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcija zbog nepoštovanja Mirovnog sporazuma.
Nakon presude, Centralna izborna komisija je poništila njegov mandat i zakazala prijevremene izbore, dok je Narodna skupština RS-a odgovorila usvajanjem zaključaka o nesaradnji sa državnim institucijama i raspisivanjem entitetskog referenduma – što Šmit ocjenjuje kao direktno kršenje ustavnog poretka.
„Entitet ne može organizovati referendum o pitanjima koja nisu u njegovoj nadležnosti. Takvi potezi predstavljaju kršenje Dejtonskog sporazuma“, navodi Šmit, upozoravajući da bi održavanje referenduma dodatno pogoršalo tenzije u zemlji.
Izvještaj se osvrće i na institucionalnu paralizu nakon raskida koalicije Trojke sa SNSD-om, kao i na usporeni evropski put BiH. Šmit konstatuje da je zemlja „ponovo na prekretnici“, ali dodaje da dijalog i kompromis ostaju jedini put naprijed.
Posebno ističe odluke kojima je zamrznuo sredstva SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj, te upozorava na „ozbiljno podrivanje funkcionisanja države“.
Na kraju izvještaja, Šmit poručuje da „pokušaji podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma neće pomoći BiH na njenom evropskom putu“, ali naglašava da još postoji prostor za stabilizaciju ako domaći lideri „napuste rovove i počnu razgovarati“.
